ZAGREB- Hrvatska ubire više poreza nego što joj poreski kapacitet dopušta, zbog čega više nema prostora za dalji rast poreskih stopa i uvodenje novih poreza, a umesto toga, fiskalna konsolidacija trebalo bi da bude usmerena ka većoj efikasnosti postojećih poreza i još više ka smanjenju javnih rashoda, kažu u hrvatskom Institutu za javne finansije.
U objavljenom osvrtu "Da li je Hrvatska dostigla poreski maksimum?" saradnica Instituta Marina Kesner-Skreb ističe da je pogrešno upoređivati hrvatsko poresko opterećenje sa ostalim članicama Evropske unije, pa čak i samo sa zemljama sličnog BDP po stanovniku.
Navodi da je za relevantniju ocjenu poreskog kapaciteta zemlje potrebno uzeti u obzir i dodatne varijable, poput specifičnih makroekonomskih, demografskih i institucionalnih karakteristika svake zemlje, kako predlaže Svjetska banka, jer se u suprotnom mogu izvlačiti pogrešni zaključci.
Naime, prema kriterijumu učešća svih poreza u BDP, Hrvatska je sa 32,9 odsto u 2011. među zemljama sa oporezivanjem nižim od proseka u poređenju sa ostalim članicama EU (prosek 36,4 odsto).
Ali, već u poređenju sa zemljama sličnog BDP po stanovniku, poput Poljske, Letonije, Litvanije, Estonije, Slovačke ili Češke, Hrvatska ima viši poreski teret.
Kada bi se podacima za Hrvatsku dodalo i oko 22 milijarde kuna nenaplaćenih poreza, Hrvatska bi se vjerovatno našla u grupi zemalja s visokim poreskim teretom, ističu u Insitutu.
Prema istraživanju Svjetske banke, Hrvatska spada među zemlje koje bilježi udio stvarno ubranih poreza u BDP veći od procijenjenog poreskog kapaciteta u kome nema prostora za dalje povećanje poreza.
Iako Hrvatska ima indeks poreskog napora niži od proseka za grupu zemalja u razvoju, hrvatski indeks je na nivou razvijenih zemalja, što znači da je i pritisak na poreske obveznike u Hrvatskoj na nivou razvijenih zemalja, poput Australije, Grčke ili Norveške.
Od novijih članica EU, slično opterećenje ima samo Poljska.