SARAJEVO - Nestabilne geopolitičke prilike i globalne trgovinske tenzije podižu inflacijska očekivanja u BiH, a prema anketi Centralne banke BiH očekivana inflacija za 2025. godinu iznosi 4,2 odsto. Stručnjaci upozoravaju da bi carinski ratovi i neizvjesnost na svjetskom tržištu mogli zadržati pritisak na cijene i kamatne stope.
Šta treba da znate:
- CB BiH očekuje inflaciju od 4,2% u 2025, a 3,3% u 2026. godini.
- Geopolitičke tenzije i rast cijena energenata ostaju glavni rizici.
- Ekonomisti upozoravaju da bi trgovinski sukobi mogli dodatno podići cijene i odgoditi pad kamata.
- U tekstu donosimo šta globalna dešavanja znače za građane, kredite i troškove života.
Tako, prema rezultatima ankete o inflacijskim očekivanjima iz marta ove godine, očekivana inflacija za 2025. godinu iznosi 4,20 odsto.
"Međutim, već u 2026. godini se očekuje postepena stabilizacija očekivane inflacije, a njena stopa iznosi 3,30 odsto. Martovski krug anketiranja odnosio se na kratkoročne predikcije očekivane inflacije za 2025. i 2026. godinu. Rezultati ankete upravo predstavljaju odraz današnje situacije u zemlji i svijetu i pokazuju određen stepen destabilizacije očekivane agregirane inflacije u odnosu na prethodne krugove anketiranja", istakli su iz Centralne banke BiH.
Geopolitičke tenzije i uvozna inflacija ostaju glavni rizici
Prema njihovim riječima, naglašeni rizici u vezi s inflacijom uveliko su posljedica geopolitičkih dešavanja današnjice.
"Nestabilno okruženje u zemlji, regionu i svijetu sasvim sigurno predstavlja prijetnju održavanju cijena energenata i sirovina bar na dosadašnjem nivou. S tim u vezi, predikcije očekivanja u vezi s inflacijom jednim dijelom impliciraju visinu budućih inflacija. Predstavnici finansijskog sektora (banke i osiguravajuća društva) su se uredno odazvali na provođenje ankete o očekivanoj inflaciji i u ovom krugu", kazali su iz CB BiH.
Napominju da bi, analogno geopolitičkim pritiscima današnjice, očekivanja u vezi s inflacijom trebalo da budu realistična i nikako formirana s dozom pozitivizma.
"Kao imperativ nameće se potreba za shvatanjem da je u našoj zemlji zastupljena i uvozna inflacija te bi očekivanja o inflaciji trebalo da se baziraju i na ovim činjenicama. Isto tako, netrpeljivosti koje su trenutno prisutne oblikuju i odluke potrošača o budućim potrošnjama, pogotovo ukoliko rast ličnih primanja ne bude formiran u skladu s rastom cijena. Stoga, očekivana inflacija predstavlja problematiku zbog koje je potrebno biti konstantno na oprezu", zaključuju iz CB BiH.
Kako globalni trgovinski sukobi mogu uticati na cijene?
Dragan Gligorić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, kaže za "Nezavisne novine" da nije iznenađen visokom stopom inflacije imajući u vidu geopolitičke okolnosti.
"Očekivao sam ipak da će biti niža. Ono što je svakako uzrok ovakve inflacije jeste carinski rat između SAD i ostalih zemalja u svijetu, što će dovesti do opšteg porasta cijena, iako s druge strane imamo situaciju da će manji ekonomski rast imati za posljedicu niže troškove energenata", istakao je Gligorić.
Šta inflacija znači za kamatne stope i kredite?
Dodao je da je očigledno da su globalne neizvjesnosti i prije svega carinski rat dominantnije uticali na činjenicu da će inflacija biti visoka.
Možda vas zanima:
"Ne može se očekivati smanjenje referentnih kamatnih stopa od FED-a i Evropske centralne banke, što znači da ni u ostatku svijeta neće doći do smanjenja referentnih kamatnih stopa. Znači, ne možemo očekivati niže kamatne stope kako se predviđalo krajem prošle i početkom ove godine. Ako zaista inflacija bude visoka, možda dođe i do rasta referentnih kamatnih stopa. Situacija u Evropskoj uniji dominantno utiče i na situaciju u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. Sad je većina stvari u rukama političara. Ako se smanje tenzije na globalnom nivou, možemo očekivati neke bolje prognoze", objasnio je Gligorić.