MOSTAR - Najnovija istraživanja su pokazala kako jednodnevni posjetioci Mostaru u prosjeku potroše 23,16 evra i od toga najviše na kupovinu (11 evra), dok su na ugostiteljske usluge u prosjeku izdvajali 10 evra, rekao je Ramiz Bašić, stručni suradnik za turizam Turističke zajednice HNŽ-a.
Za razliku od njih, gosti koji ostvare noćenje u Mostaru u prosjeku troše 74 evra po osobi, od čega najviše potroše na izdatke za smještaj (57% ili prosječno dnevno 42 evra), a znatni su i izdaci za kupovinu te ugostiteljske usluge izvan smještaja (po 17%, ili 13 evra za pojedinačnu vrstu izdataka). Izdaci za kulturu iznosili su u prosjeku 4 evra po osobi na dan, a ostali izdaci oko 2 evra.
Što se tiče turističke ponude, stručni suradnik za turizam smatra kako ona može biti bolja, posebno u obnovi devastiranih ili porušenih kulturno-istorijskih spomenika i njihovoj adekvatnoj turističkoj valorizaciji.
Takođe, potrebno je više raditi na ponudi u ruralnom turizmu, poboljšavati ponudu smještajnih kapaciteta, praviti moderne autokampove, privatizovati hotele u Neumu, završiti izgradnju hotela koji su trenutno u izgradnji, organizovati kvalitetne "evente" u sklopu turističke ponude...
Bašić smatra kako je ponuda suvenira "takva kakva jest" te da treba veće značenje dati zanatskim radionicama s vlastitim proizvodima koji će se prodavati turistima.
Napomenuo je kako postoji zainteresovanost turista za hercegovačkim autohtonim proizvodima, kao i za izlete koji se nude za turiste s jadranske obale za posjete Mostaru i okolini, Počitelju, Međugorju, Vinskoj cesti Hercegovine (vinskim podrumima i vinarijama), Blagaju, te da se obnavlja interes turista za pećinu Vjetrenicu kod Ravnog.
"Naravno da je to dobro za Hercegovinu, od toga imamo solidnu zaradu (prevozničke kompanije, vodiči, zarada od ulaznica u muzeje, vjerske objekte, zarada ugostiteljskih objekata i suvenirnica, te trgovina), a imamo li zbog toga manju potrošnju, teško je reći", ocijenio je Bašić.
Na pitanje koliko se turisti zadržavaju u Hercegovini, Bašić je kazao kako Mostar ima gradski turizam koji je obilježen relativno kratkim boravkom u gradu.
Turisti u Mostaru ostvare 2,5 noćenja, pri čemu je većina ostvarila do 3 noćenja (80%).
Jednodnevni posjetioci se u Mostaru najčešće zadrže manje od 8 sati (91%), a u prosjeku nešto kraće od 5 sati. Najduže se zadrže jednodnevni posjetioci iz Hrvatske (5 sati u prosjeku).
U prosjeku su turisti, tj. oni koji noće u Međugorju, na cjelokupnom putovanju ostvarili 9 noćenja, pri čemu se najveći udio tih noćenja (44%) ostvari na noćenja u Hrvatskoj, a slijede noćenja u Međugorju (40%, odnosno 3,6 noćenja u prosjeku), u kojemu većina turista ostvaruje 2 ili 3 noćenja (54%). Turisti iz Hrvatske i domaći turisti jedini su koji većinu svojih noćenja ostvaruju u Međugorju (61%, odnosno 56%), ali ujedno i najkraće ostaju na putovanju.
Turisti u Neumu uglavnom ostvaruju do 7 noćenja (95%) pri čemu većina boravi između 4 i 7 noći (77%). Prosječna dužina boravka nešto je veća u privatnom (5,3 noćenja) nego u hotelskom smještaju (4,9 noćenja).
Što se tiče struktura turista u Mostaru, među svim posjetiocima Mostara najzastupljeniji su domaći posjetioci (27%), a slijede oni iz Hrvatske (15%), Italije (11%) i Španije (10%). Ta tržišta su najzastupljenija i u segmentu potražnje turista i u segmentu potražnje jednodnevnih posjeta.
Među svim posjetiocima Međugorja zabilježen je najveći broj domaćih posjetioca (19%), zatim onih iz susjedne Hrvatske (14%) i Italije (13%), a znatan je udio i posjetioca iz SAD-a (12%). U grupi onih koji su u Međugorju ostvarili noćenje, najzastupljeniji su turisti iz Italije, SAD-a, Irske, Poljske i Hrvatske.
U Neumu je najveći broj domaćih posjetioca, nakon čega slijede turisti iz Poljske, Njemačke, Francuske i drugih zemalja.
Kada je u pitanju Međugorje, njega u prosjeku godišnje posjeti preko milion gostiju, a ostvari se oko 650.000 noćenja. Inače, religijski turizam je glavni adut dolaska turista u Međugorje, a ne dolaska u Hercegovinu, smatra Bašić.
Ističe kako infrastruktura treba prati razvoj turističke djelatnosti i da će izgradnja autoceste sigurno doprinijeti većem broju turista u Međugorje.
Na pitanje nude li se na području HNŽ-a tradicionalna hercegovačka jela, Bašić je kazao kako se nude tradicionalna hercegovačka jela pripremljena od tipičnih domaćih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda i da su turisti dovoljno zainteresovani za te proizvode, premda dodatna promocija tih proizvoda ne bi bila suvišna.
"Turisti su uglavnom zadovoljni onim što im se ponudi, premda bi ta ponuda mogla biti i bogatija", smatra Bašić.
Inače, najčešća jela koja se nude u Hercegovini su: meso ispod sača, domaći kruh, salate od poljoprivrednih proizvoda iz svog vrta, razne vrste sireva, pršuti (goveđi i svinjski), morska i riječna riba, domaća vina i sokovi...