Analize

Pratite nas na Google news

Ko je najveći proizvođač oružja na svijetu

Ko je najveći proizvođač oružja na svijetu
Foto: Pixabay | Ko je najveći proizvođač oružja na svijetu
Tanjug

Narodna Republika Kina, poslije SAD, proizvodi više naoružanja nego bilo koja druga zemlja na svijetu.

Poznavaocima je odavno jasno da Kina naveliko proizvodi oružje i vojnu opremu. Ipak, stokholskom Institutu za mirovne studije SIPRI do sada je nedostajalo pouzdanih podataka za tačniju procjenu obima poslovanja kineske vojne industrije.

U novoj analizi, kako navodi Dojče vele, Institut je došao do zaključka da kineska preduzeća doduše proizvode manje naoružanja od američkih koncerna, ali više od kompletne ruske vojne industrije.

To proizilazi iz rezultata četiri najveća kineska koncerna koja proizvode oružje, a o kojima "postoje vjerodostojne informacije", navodi SIPRI.

Istraživači SIPRI prvi put su procenili pouzdane podatke za period od 2015. do 2017. godine i objavili pouzdane procijene na osnovu ključnih podataka velikih kineskih koncerna koji proizvode oružje, prenio je DW.

Četiri ispitivana koncerna, prema navodima SIPRI, prodaju naoružanje u vrijednosti od ukupno 54,1 milijardu dolara (49 milijardi evra).

To je za 16 milijardi dolara više od 10 najvećih ruskih firmi, ali ipak daleko ispod rezultata američkih koncerna.

Riječ je o firmama "Aviation Industry Corporation of China" (AVIC), "China Electronics Tecnology Group Corporation" (CETC), "China North Industries Group Corporation" (NROINCO) i "China South Indsutries Group Corporation" (CGGC).

U poređenju s prodajom naoružanja firmi iz drugih zemalja, četiri kineska koncerna su među 20 najvećih proizvođača oružja na svijetu u 2017.

Tri su čak među 10 najvećih.

Na listi Top 20 u 2017. godini koju je sastavio SIPRI do sada je bilo 11 američkih, šest evropskih i tri ruska koncerna.

Sada je na šesto mjesto dospio koncern AVIC, specijalizovan za proizvodnju aviona i elektronike za vazduhoplovstvo i to sa prometom o 20,1 milijardu dolara (18,2 milijarde evra).

Kineska firma tako se našla iza četiri američka koncerna "Lockheed Martin", "Boeing", "Northrop Grumman" i "Raytheon", kao i britanskog koncerna "BAE Systems".

"Dugo smo procIJenjivali veličinu kineske industrije naoružanja", objašnjava Nan Tijan, ekspert SIPRI.

S obzirom na to da su podaci bili veoma nepouzdani, u Stokholmu se do sada, dodaje Tijan, nisu odlučivali da objavljuju podataka.

Prema njegovim riječima, nakon što se došlo do novih izvora informacija situacija se promijenila.

Od ove godine informacije iz Kine bi tako po prvi put trebalo da budu uzete u obzir u izvještaju SIPRI koji se objavljuje svake godine u decembru.

Kineska industrija naoružanja se, prema navodima istraživača, sastoji od 10 velikih vojnih koncerna i jednog instituta.

U Institutu SIPRI pronašli su podatke s pouzdanim informacijama o finansijama četiri koncerna.

U tom izveštaju doduše nisu eksplicitno navedene informacije o prodaji naoružanja, ali su se one, navodi Nan Tijan, ipak mogle izračunati

Tijan objašnjava i da kategorija "ostalo" u tim izvJeštajima uglavnom ukazivala na prodaju oružja ili vojne opreme.

Stvarni iznos prodaje oružja kompletne kineske vojne industrije mogao bi da bude i nešto veći, odnosno između 70 i 80 milijardi dolara, kaže Tijan.

Prema njegovim rečima, da bi se dobila potpuna slika moraju biti pronađene dodatne informacije o drugih šest kineskih vojnih koncerna.

No drugo mesto u svetskoj proizvodnji oružja Kina ima već sada, s obzirom na sadašnju procenu četiri analizirana koncerna.

Najveći kupac robe je pri tom sama Narodna Republika Kina.

"Skoro svo oružje koje Kina proizvodi, kupuje kineska vojska", kaže Tijan.

Prema njegovim riječima, jedan od razloga za to jeste to što Peking pri proizvodnji oružja i tehnologija za vojsku želi da bude potpuno nezavisan od drugih država.

Istovremeno, kaže, postoji lagani trend prema kojem raste potražnja iz inostranstva za kineskim naoružanjem.

Ipak, još je dug put do toga da Kina dostigne nivo izvoza koji ima Rusija, kaže Tijan.

Istraživači se odavno bave kineskim vojnim izdacima.

Tako je recimo 2017. godine , prema nekim procjenama, budžet Kine iznosio 228 milijardi dolara (206,7 milijardi evra).

Godine 2018. povećao se na 250 milijardi dolara.

Prema tim podacima, Kina je 2018. godine izdvojila skoro 10 puta više sredstava za svoje vojne snage nego 1994. godine.

Još od 60-ih godina Kina je počela s velikim ulaganjima u modernizaciju proizvodnje oružja, a posebno od 1999. godine, navodi SIPRI.

Cilj je, prema navodima Instituta iz Stokholma, podsticanje domaće proizvodnje naprednih oružanih sistema i tehnologija, naveo je DW.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije