BRISEL, BANJALUKA - Zbog uticaja korona virusa u BiH je došlo do smanjene ekonomske aktivnosti usljed manje doznaka imigracije iz inostranstva i urušavanja proizvodnih lanaca u zemljama partnerima, navedeno je u najnovijem kvartalnom ekonomskom izvještaju Evropske komisije za zemlje kandidate i potencijalne kandidate.
Kako su istakli, vlasti BiH i drugih zemalja regiona morale su revidirati sve svoje ekonomske planove i zatražiti pomoć od međunarodnih partnera, uključujući i EU.
Što se tiče BiH, kovid kriza dovela je do manjka od deset odsto bruto domaćeg proizvoda u ovom periodu, a glavne zemlje od kojih ovi trendovi zavise su, kako je naglašeno, Njemačka, Italija, Hrvatska i Austrija, posebno kada se radi o tekstilnoj industriji, auto-industriji i metaloprerađivačkoj industriji. Istaknuto je da je već u januaru i februaru, odnosno u periodu prije izbijanja krize, u BiH već došlo do određenog usporavanja, a da je početkom marta kriza u cijelom regionu izbila odjednom i poremetila fiskalne i ekonomske planove svih zemalja. Zbog ovih trendova, kako je naglašeno, sve zemlje su morale zatražiti pomoć međunarodnih partnera, poput Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i EU. Podsjećanja radi, EU je regionu obećala paket pomoći kombinovan od donacija i povoljnih kredita, ukupne vrijednosti 3,3 milijarde evra.
"Sve vlade su najavile paket stimulansa za ekonomiju kako bi umanjile efekte krize na rast i zapošljavanje", naglašeno je.
Što se tiče cijele 2019. godine, istaknuto je da je 73 odsto izvoza iz BiH bilo u zemlje EU. U prošloj godini direktne strane investicije iznosile su 2,3 odsto ukupnog bruto domaćeg proizvoda BiH, a u ovom broju se nalaze i nove investicije iz Rusije, Hrvatske i Holandije. U prošloj godini je došlo i do usporavanja rasta javnog sektora, ali je prikupljanje indirektnih poreza iznosilo 40 odsto svih prihoda, odnosno 5,3 odsto više nego 2018.
"Posljednje dostupne procjene za 2019. godinu ukazuju na fiskalni višak od jedan odsto bruto domaćeg proizvoda. Entiteti su promijenili svoje budžetske planove za 2020. uzimajući u obzir udar krize kovid-19. Međutim, državni budžet još nije usvojen", naglašeno je.
Takođe, u januaru i februaru, odnosno prije izbijanja krize, kako je istaknuto, u BiH su i dalje bili vidljivi trendovi iseljavanja radne snage u poređenju s istim periodom prethodne godine. Navedeno je da je registrovana nezaposlenost iznosila 27.000 ljudi manje u pomenutom periodu, ali da je istovremeno ovo smanjenje bilo znatno veće nego broj novoregistrovanih zaposlenih.
"Ovo implicira kontinuirano smanjenje registrovane radne snage, što se može pripisati nepostojanju adekvatnih radnih mjesta, migracijama i u određenoj mjeri striktnijoj primjeni kriterijuma za beneficije o nezaposlenosti", istaknuto je. U procentima, realna nezaposlenost je, prema njihovim podacima, pala s 18,4 na 15,7 odsto.
S obzirom na to da je kriza korona virusa dominirala ekonomskim dijelom izvještaja, stručnjaci se slažu da bi BiH trebalo da iskoristi pomoć EU kako bi savladala krizu.
Branko Kecman, direktor "Advantis brokera" iz Banjaluke, kaže za "Nezavisne" da je ova kriza ujedno i šansa da se sprovedu reforme i da se za to iskoristi evropski novac koji će nam biti stavljen na raspolaganje. On kaže da bi trebalo podršku pružiti privatnim kompanijama kroz kreditne linije za obrtna sredstva uz stroge kriterijume korištenja i vraćanja, a da bi dio podrške trebalo usmjeriti u restrukturisanje javnih preduzeća.
"Potrebno je da javna preduzeća promijene biznis modele, koji će omogućiti profitabilno i finansijski odgovorno poslovanje uz redovno izmirenje svih obaveza", rekao je on i istakao da je jako važno potpuno depolitizovati javna preduzeća i izvršiti reforme procedura za obavljanje poslovnih aktivnosti, a posebno što hitnije uvesti elektronski potpis.
I Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, smatra da EU ima obavezu da pomogne našem regionu, imajući u vidu dominantne ekonomske veze.
"Ova pomoć mora biti i ekonomska i tehnička i stručna jer BiH gotovo 70 odsto spoljnotrgovinske razmjene obavlja sa Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom, Italijom, Austrijom i Njemačkom, dok na ostatak planete otpada oko 30 odsto ove razmjene. Samo ovaj podatak je dovoljan da se razumije koliko je BiH vezana s EU. Vlasti BiH moraju insistirati kod predstavnika EU da BiH bude integralni dio strategije EU za prevazilaženje korona krize, a zatim i integralni dio strategije ekonomskog razvoja EU. To danas nije slučaj", naglasio je on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.