VAŠINGTON/TOKIO - Pitanje svih pitanja za Kinu danas nije da li će njena privreda pretrpjeti štetu kao "kolateralna žrtva" koronavirusa, već koliku i u kojoj mjeri će se to odraziti na regionalni i globalni ekonomski rast.
Naime, kineske vlasti uvele su u borbi protiv širenja virusa brojne preventivne mjere, od ograničavanja putovanja do zatvaranja prodavnica i fabrika, što je "izbacilo iz kolosijeka" svakodnevnu dinamiku života Kineza, ali i poslovanje velikog broja kineskih, pa i stranih kompanija u drugoj najvećoj ekonomiji svijeta.
Džang Ming, ekonomista Kineske akademije društvenih nauka, vodećeg kineskog istraživačkog centra, procenio je da će epidemija smanjiti kineski privredni rast u prvom kvartalu za jedan procenat na 5,0 odsto, ili čak niže od toga, izvestio je Rojters.
Bonitetna agencija "S&P" saopštila je danas da će koronavirus "osim rizika za ljudske živote, vjerovatno pogoditi sektore putovanja i potrošnje".
"Prema scenariju šire zaraze, to bi moglo značajno da oslabi ekonomski rast i fiskalnu poziciju država u Aziji", smatraju u agenciji "S&P".
Mada je Kina uvela ograničenja na putovanja i zatvorila kompanije kako bi obuzdala epidemiju, to nije umanjilo sve veću zabrinutost među kompanijama i vladama širom svijeta, od kojih su neke preduzele hitne mjere.
Tako su brojne avio-kompanije, među kojima British Airways, američki United Airlines, njemačka Lufthansa, Air India, južnokorejski Seul air i indonežanski Lion Air, smanjile ili obustavile letove iz i za Kinu.
Lanac kafeterija Starbucks je zatvorio više od polovine kafića u Kini, a "pod ključem" je i polovina od ukupno 30 prodavnica švedske Ikee u toj zemlji. Kompanija "Walt Disney" je među prvima reagovala na izbijanje virusa zatvaranjem svojih rizorta i tematskih parkova u Šangaju i Hong Kongu.
Kompanija Apple je takođe ograničila putovanje zaposlenih, smanjila broj radnih sati u Kini i zatvorila jednu prodavnicu u toj zemlji, dok je Google privremeno "zapečatio" sva svoja predstavništva u Kini, Hongkongu i na Tajvanu.
Kancelarije Googla su zatvorene povodom proslave kineske Nove godine, ali će, kako su naveli iz kompanije, "produžiti odmor" do daljeg zbog aktuelne zdravstvene situacije u Kini.
Agencija za kreditni rejting Mudis procjenjuje da će rizik od prelivanja negativnih efekata kineske turističke privrede na susjedne zemlje biti veći nego za vrijeme epidemije SARS-a, "jer Kinezi danas čine najveći dio ukupnog broja turista u drugim azijsko-pacifičkim ekonomijama".
Mudis je posebno istakao rizik koji izbijanje koronavirusa u Kini može imati na Japan, koji želi da se oporavi od pada potrošnje i vjerovatnog posustajanja realnog rasta BDP-a u posljednjem kvartalu 2019., nakon povećanja poreza na promet.
Analitičari porede izbijanje koronavirusa sa epidemijom teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) 2002-2003, koja je odnijela oko 800 ljudskih života i usporila ekonomski rast Azije.
Mnogi kažu da bi uticaj koronavirusa na rast u ovom trenutku mogao biti veći, jer Kina sada ima veći udio u svjetskoj ekonomiji i predstavlja "lokomotivu" globalnog rasta.
Pitanje potencijalnog uticaja ove zaraze na ekonomije širom svijeta dominiralo i na sinoćnoj konferenciji za novinare predsjednika američkih Federalnih rezervi (FED), Džeroma Pauela.
"Kineska privreda je danas veoma važna u globalnoj ekonomiji, jer kada kineska ekonomija usporava, to osjećamo i mi - ne toliko kao zemlje koje su blizu Kine, ili one koje aktivnije trguju sa Kinom, kao neke od zapadnoevropskih država", rekao je Pauel, prenosi Rojters.
Zabrinutost zbog eventualne štete koju će ova epidemija naneti japanskoj privredi, koja se u velikoj mjeri oslanja na Kinu kao na proizvodnu i tržišnu bazu, izrazio je danas i premijer Japana Šinzo Abe.
"Želio bih da se pomno istraže ekonomske posljedice, uključujući i udar iz turističkog sektora", rekao je Abe parlamentu.
Akcije na azijskim berzama, ali i na evropskim i američkim, potonule su danas na vijest o rastu broja umrlih i novim slučajevima zaraze u raznim zemljama svijeta.