Veliki popusti, odbrojavanje do kraja akcije i poruke o posljednjim komadima robe dio su atmosfere koja prati Crni petak.
Međutim, evropska kontrola pokazala je da je čak 30 odsto provjerenih internet trgovaca pogrešno prikazivalo sniženja, a zabilježen je i slučaj proizvoda koji je reklamiran kao jeftiniji za 24 odsto, iako je zapravo poskupio.
Crni petak (Black Friday), koji ove godine pada 27. novembra, već se najavljuje kao prilika za velike uštede. Trgovci nude popuste od 30, 50, pa čak i 70 odsto, ali visina istaknutog popusta ne mora odgovarati stvarnom smanjenju cijene.
Najvažnije pitanje za kupce zato nije koliko je proizvod navodno snižen, nego koliko je koštao prije početka akcije.
Kako piše hrvatski portal Financije.hr, upravo promjena referentne cijene omogućava trgovcima da stvore privid velike uštede, čak i kada kupac proizvod plaća jednako ili više nego ranije.
Kako proizvod može poskupjeti, a biti na popustu?
Evropska komisija i nacionalna tijela za zaštitu potrošača kontrolisali su 314 internet trgovaca tokom Crnog petka i Sajber ponedjeljka (Cyber Monday).
Rezultati su pokazali da je 30 odsto trgovaca pogrešno prikazivalo popuste.
Jedan od otkrivenih primjera posebno pokazuje kako funkcioniše takva praksa.
Proizvod koji je ranije koštao 19,48 evra na Crni petak prodavan je za 21,66 evra. Trgovac je, međutim, istakao da je njegova prethodna cijena bila 28,81 evro i reklamirao popust od 24 odsto.
Kupac je tako mogao povjerovati da štedi gotovo četvrtinu cijene, iako je proizvod zapravo bio skuplji za približno 11 odsto nego prije akcije.
U drugom slučaju proizvod je prije sniženja koštao 27,99 evra, ali je trgovac kao prethodnu cijenu prikazao 39,99 evra.
Na osnovu te cijene reklamirano je sniženje od 40 odsto, dok je stvarni popust u odnosu na najnižu cijenu u prethodnih 30 dana iznosio svega 14 odsto.
Zašto trgovci stvaraju osjećaj da morate odmah kupiti?
Veliki procenti sniženja nisu jedino sredstvo kojim trgovci privlače kupce.
Odbrojavanje vremena do završetka akcije, poruke da je ostalo samo nekoliko proizvoda i upozorenja da se ponuda neće ponoviti stvaraju osjećaj hitnosti.
Kupac tada manje razmišlja o tome da li mu je proizvod zaista potreban i koliko vrijedi, a više o mogućnosti da će propustiti izuzetnu priliku.
Takav način oglašavanja može podstaći impulsivnu kupovinu, posebno kada se približavaju praznici i povećavaju troškovi domaćinstava.
Čak ni stvarno sniženje ne predstavlja uštedu ako je riječ o proizvodu koji kupac nije planirao da kupi i koji mu nije potreban.
Šta propisuju evropska pravila o popustima?
U Evropskoj uniji trgovci koji oglašavaju sniženje moraju kao osnovu za poređenje navesti najnižu cijenu koju su za taj proizvod primjenjivali tokom prethodnih 30 dana.
Cilj ovog pravila je da spriječi vještačko podizanje cijena neposredno prije rasprodaja, nakon čega se proizvodi reklamiraju kao značajno sniženi.
Hrvatska ove godine uvodi i dodatne mjere transparentnosti cijena.
Početak primjene dvije odluke o isticanju dodatnih cijena i objavljivanju cjenovnika odložen je s 1. oktobra na 17. novembar 2026. godine.
To znači da će nova pravila početi da se primjenjuju deset dana prije ovogodišnjeg Crnog petka.
Trgovci i pružaoci usluga koji imaju internet stranice moraće objavljivati cjenovnike, a dodatne obaveze trebalo bi da omoguće lakše praćenje i poređenje cijena.
Pri tome se nova pravila o dodatnim cijenama razlikuju od već postojeće obaveze prikazivanja najniže cijene u prethodnih 30 dana.
Kakva je situacija u BiH?
Problem prividnih popusta nije nepoznat ni kupcima u BiH.
Predstavnici udruženja za zaštitu potrošača ranijih godina upozoravali su da se Crni petak na domaćem tržištu često koristi kao marketinški povod za prodaju robe, dok najavljena velika sniženja ne moraju obuhvatiti proizvode za kojima postoji najveća potražnja.
Posebnu pažnju potrebno je obratiti na oglase koji ističu popuste "do 70 odsto", jer to ne znači da je cjelokupna ponuda snižena za taj procenat.
Kupcima se savjetuje da cijene proizvoda koje planiraju kupiti prate i prije početka rasprodaje, a ne samo na dan akcije.
Takođe, korisno je uporediti cijene istog proizvoda kod više trgovaca i provjeriti uslove reklamacije i povrata robe.
I polovni automobili mogu biti zamka
Velike rasprodaje ne odnose se samo na odjeću, elektroniku i kućne aparate.
I oglasi za polovne automobile mogu se predstavljati kao posebno povoljne prilike, ali niska cijena ne govori mnogo o stvarnom stanju vozila.
Prema podacima kompanije carVertical, na 55,8 odsto polovnih automobila provjerenih u Hrvatskoj tokom prošle godine zabilježena su ranija oštećenja, čija je prosječna vrijednost iznosila oko 3.500 evra.
Kompanija upozorava i da vraćanje kilometraže može povećati prodajnu cijenu vozila za više od 20 odsto.
Kao primjer naveden je BMW X3 iz 2006. godine, koji se u evidencijama pojavljivao u više država, s pet zabilježenih oštećenja.
Podaci su ukazivali čak i na mogućnost da su dva automobila bila evidentirana pod istim identifikacionim podacima, što može biti znak kloniranja broja šasije.
Ovi podaci ne znače da su automobili ponuđeni tokom Crnog petka nužno nepouzdani, već pokazuju koliko je važno provjeriti istoriju vozila prije kupovine.
Kako prepoznati stvarnu uštedu?
Crni petak može biti dobra prilika za kupovinu, ali samo ako je proizvod zaista jeftiniji nego inače.
Najsigurniji način da se izbjegne privid popusta jeste da kupac unaprijed zna šta želi, koliko je taj proizvod ranije koštao i koliku je cijenu spreman da plati.
Posebno treba biti oprezan kada je istaknuti popust izuzetno velik, a prethodnu cijenu nije moguće provjeriti.
Jer proizvod koji je danas označen kao snižen 50 odsto ne mora biti povoljniji od istog proizvoda koji je prije nekoliko sedmica prodavan bez ikakve akcije.