Najbogatiji ljudi na svijetu ne ostvaruju profit samo od industrija koje doprinose klimatskoj krizi, već sve više zarađuju i na njenim razornim posljedicama, pokazuje istraživanje organizacije Oksfam.
Prema izvještaju, najbogatijih 0,1 odsto svjetskog stanovništva značajno ulaže u pripremu za katastrofe, oporavak i obnovu. Vrijednost tog tržišta, prema projekcijama navedenim u istraživanju, trebalo bi da poraste sa 70 milijardi na 92 milijarde dolara godišnje do 2029. godine, navodi Guardian.
Oksfam upozorava da takav položaj najimućnijima donosi "dvostruku dividendu" od klimatske krize, ali i stvara finansijski podsticaj da odgađaju ili ometaju mjere za njeno ublažavanje.
Kako najbogatiji ostvaruju dvostruku korist?
Organizacija navodi da imućni investitori zarađuju kroz ulaganja u zagađujuće industrije, a zatim i kroz kompanije koje prodaju proizvode i usluge potrebne za prilagođavanje posljedicama globalnog zagrijavanja.
Džin Meklin, zadužena za zagovarački rad Oksfama, optužila je milijardere da pretvaraju haos u profit.
"Superbogati imaju korist na oba kraja krize: prvo kroz nastavak ulaganja u zagađujuće industrije, a zatim kroz ulaganja u rastuću ekonomiju prilagođavanja - usluge oporavka i obnove prodaju se svijetu koji se zagrijava", rekla je Meklin.
Prema njenim riječima, posljedice su izrazito nejednako raspoređene.
"Stanovništvo koje je najmanje doprinijelo klimatskoj krizi podnosi njene najteže posljedice, dok su oni koji su je izazvali najbolje opremljeni da se zaštite."
Oksfam upozorava da se time dodatno produbljuje globalna nejednakost. Ljudi s najmanjom odgovornošću za zagrijavanje planete snose troškove skuplje hrane, popravke domova oštećenih ekstremnim vremenskim prilikama ili preseljenja, dok dio tog novca završava kod najbogatijih investitora.
Kolika je odgovornost najimućnijih za emisije?
Najbogatijih 0,1 odsto stanovništva, odnosno oko osam miliona ljudi, odgovorno je za više emisija ugljenika nego najsiromašnijih 3,5 milijardi ljudi zajedno, navodi se u izvještaju.
Prema procjeni Oksfama, pripadnici ove grupe doprinijeli su događajima ekstremne vrućine 125 puta više od prosječne osobe.
Dio odgovornosti povezan je s njihovim načinom života. Organizacija kao primjer navodi da svjetska flota privatnih aviona za dvije sekunde ispusti više ugljen-dioksida nego što većina ljudi pojedinačno proizvede tokom cijele godine.
Ipak, najveći klimatski uticaj ove grupe, prema istraživanju, potiče iz njihovih ulaganja.
Koje kompanije zarađuju na klimatskoj krizi?
Oksfamov novi indeks, nazvan "uništavanje i obnova", obuhvata 217 korporacija koje doprinose klimatskoj krizi ili posluju u oblastima prilagođavanja njenim posljedicama.
Među njima su kompanije koje obezbjeđuju rashladne uređaje, odbranu od poplava, vatrogasnu opremu, prevoz, hranu, osiguranje i kredite.
Prema izvještaju, ove kompanije prošle godine ostvarile su prosječnu zaradu od 1,8 milijardi dolara i isplatile prosječno milijardu dolara dividendi akcionarima.
Na listi se nalazi i šest velikih kompanija za upravljanje imovinom koje savjetuju bogate investitore, a istovremeno imaju značajna ulaganja u druge kompanije obuhvaćene indeksom.
Dva najveća upravljača imovinom, Blekrok i Vangard, prema Oksfamu, posjeduju akcije u 92 odsto kompanija s liste. Ukupna vrijednost tih udjela premašuje hiljadu milijardi dolara.
Zašto rast cijena hrane dodatno produbljuje nejednakost?
Oksfam navodi da krize izazvane ekstremnim vremenskim prilikama ili ratovima često povećavaju profit velikih trgovaca hranom, među kojima dominantnu ulogu imaju milijarderi.
Bogatstvo tih milijardera, prema izvještaju, poraslo je za 120 milijardi dolara od 2020. godine.
Kada suše, poplave ili oluje unište usjeve, rast cijena hrane nesrazmjerno koristi velikim korporacijama i njihovim investitorima, na štetu malih proizvođača i potrošača, ocjenjuje organizacija.
Kao primjer izdvaja poskupljenje kakaoa od 231 odsto nakon ekstremnih vremenskih prilika u zapadnoj Africi 2024. godine. Lokalni poljoprivrednici, prema navodima Oksfama, nisu ostvarili korist od tog rasta cijena.
Kakve posljedice organizacija predviđa po ljudske živote?
Oksfam procjenjuje da će emisije koje najbogatijih jedan odsto stanovništva proizvede tokom jedne godine dovesti do 1,9 miliona dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.
Procjena se, prema izvještaju, oslanja na očekivane posljedice po ljudsko zdravlje, poljoprivrednu produktivnost i rast nivoa mora.
Više od tri četvrtine tih smrtnih slučajeva očekuje se u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Organizacija navodi da su one znatno manje odgovorne za krizu i da proizvode svega osam odsto emisija.
Bogate države i pojedinci zasad su bolje zaštićeni jer lakše mogu priuštiti skuplju hranu, otpornije kuće, hitnu evakuaciju, privatnu zdravstvenu zaštitu i lično obezbjeđenje.
Može li finansijski interes usporiti klimatske mjere?
Oksfam smatra da bolja zaštićenost najbogatijih smanjuje vjerovatnoću da će oni svoju značajnu lobističku moć upotrijebiti za podršku klimatskim mjerama.
Organizacija upozorava da ih finansijski interesi mogu podstaći i da usporavaju ili blokiraju smanjenje emisija ukoliko bi ono ugrozilo njihovo bogatstvo.
Umjesto toga, navodi Oksfam, pojedini koriste katastrofe za promovisanje privatizacije ili podsticanje siromašnih država da uzimaju kredite.
Aleks Mejtland, jedan od glavnih autora izvještaja, tvrdi da najbogatiji nisu samo pasivni korisnici klimatske krize.
"Ovo je namjerno", rekao je Mejtland.
"Kada uzmete u obzir njihov politički uticaj, ovo su prilično teški dokazi da mogu da usmjeravaju ono što se dešava."
Koje mjere predlaže Oksfam?
Organizacija traži veće poreze za bogate, privatne avione, naftne i gasne kompanije, kao i druge velike zagađivače.
Od britanske vlade zatraženo je da unaprijedi međunarodno finansiranje klimatskih mjera, prvenstveno kroz bespovratna sredstva umjesto kredita, te da djeluje protiv profiterstva na klimatskim katastrofama.
Nafkote Dabi, zadužena za politiku klimatskih promjena u Oksfam internešenelu, smatra da razgovor o odgovornosti često zamagljuje činjenica da se klimatska kriza predstavlja kao jednako zajednički problem.
"Ono što je složeno u razgovoru o klimatskim promjenama jeste to što svi vole da misle da je riječ o zajedničkom problemu, ali nije. Rješavanje klimatske krize zaista je jednostavno. Obuzdajte najbogatije, ograničite njihovu moć, smanjite njihove emisije i oporezujte njihovo bogatstvo", poručila je Dabi.