VAŠINGTON - Senat SAD dao je zeleno svjetlo za 838 milijardi dolara vrijedan plan za spasavanje krizom pogođene američke ekonomije na osnovu kojeg bi u naredne dvije godine trebalo da bude spaseno ili otvoreno tri do četiri miliona radnih mjesta.
Predsjednik SAD Barak Obama želi da mu Kongres, u kome većinu ima njegova Demokratska stranka, pošalje paket na potpisivanje već ovog vikenda, jer vremena za gubljenje nema. Problem će, međutim, nastati zbog toga što paket usvojen u utorak naveče u Senatu nije identičan onome, vrijednom 819 milijardi dolara, kojeg je usvojio drugi kongresni dom - Predstavnički dom. Pregovori o konačnoj verziji paketa će, kako ocjenjuju analitičari, biti maratonski i mogu zaći duboko u sljedeću sedmicu, a oba doma Kongresa moraju da usvoje jedinstven plan, prije nego što on bude poslat predsjedniku na potpisivanje.
Koliko je situacija "tijesna" najbolje pokazuje činjenica da demokrate imaju 58 glasova u Senatu, a da je za usvajanje prijedloga bilo potrebno najmanje 60. Trojica republikanskih poslanika koji su podržali plan najavila su, međutim, da će povući podršku ukoliko u novom prijedlogu bude predviđeno povećanje troškova. Da bi dobio podršku republikanskih senatora, Senat je morao da prvobitnu verziju "olakša" za nekoliko desetina milijardi dolara, uključujući 16 milijardi za gradnju škola. Obama je, međutim, izjavio da želi da se u konačnoj verziji nađe bar dio novca koji je bio namijenjen obrazovanju.
Osim obrazovanja, paket predviđa poreske olakšice za oživljavanje uništenog tržišta nekretnina, desetine milijardi dolara za infrastrukturne projekte i zdravstvo. Republikanci traže da se paket više koncentriše na poreske olakšice nego na javnu potrošnju koja, po njihovom mišljenju, neće dati podstrek ekonomiji. Obama je to odbacio, uz obrazloženje da je upravo takva politika, u vrijeme njegovog prethodnika Džordža Buša, doprinijela sadašnjoj krizi.
Plan koji je dobio podršku već je skresan za skoro 100 milijardi dolara sa prvobitno predviđenih 937 milijardi.
Analitičari kažu da ovaj plan, sam za sebe, nema izgleda da oporavi američku ekonomiju, koja je u dubokoj krizi, jer se ne odnosi na najugroženiji finansijski sektor. A dok se taj sektor bori s krizom, upozoravaju oni, nema kreditiranja, pa ni ekonomskog rasta.
Taj problem Obamina administracija pokušava da riješi posebnim paketom za spas bankarskog sektora, kojeg je, takođe u utorak naveče, objelodanio ministar finansija Timoti Gajtner. Taj paket predviđa 500 milijardi dolara za oslobađanje banaka od "loše aktive" i dodatnih bilion dolara za nove pozajmice finansijskom sektoru. "Plan za finansijsku stabilnost" predviđa i 50 milijardi dolara za sprečavanje izbacivanja iz kuća onih koji nisu imali novca da plate hipoteku i ublažavanje negativnog uticaja duboke krize u stambenom sektoru na čitavu ekonomiju. Ministarstvo planira i osnivanje privatno-javnog investicionog fonda, čiji će početni kapital činiti državni novac, uz pomoć koga bi bankarski sistem bio oslobođen "toksične aktive" u nadi da će to osposobiti banke da ponovo odobravaju kredite.
"Početna vrijednost fonda će biti 500 milijardi dolara, ali bi mogla da se poveća na bilion dolara", rekao je Gajtner.
Obama je ranije izjavio da je čišćenje računa banaka prioritet ne isključujući mogućnost da za to bude potrebno mnogo više novca od paketa vrijednog 700 milijardi dolara koje je usvojila Bušova administracija, a od kojeg je polovina ostala neiskorištena.
Uz novo davanje državnog novca bankama biće uvedena i stroža ograničenja za isplate dividendi, preuzimanja drugih banaka i primanje članova uprava.
Negativne reakcije
Plan za spasavanje finansijskog sektora loše je primljen među ekonomistima, a nedovoljno konkretno predstavljanje plana slabo je odjeknulo na Wall Streetu, gdje su glavni berzanski indeksi zabilježili pad od oko pet odsto.
"To je samo preseljenje nelikvidne imovine sa jednog mjesta na drugo. Taj prvi dio plana mi se čini sumanut", izjavio je harvardski profesor ekonomije Džefri Miron.
S njim su saglasni i menadžeri koji posluju na Wall Streetu.
"Dobra vijest je da će potrošiti bilion dolara, a loša da ne znaju kako", izjavio je Džejms Koks, menadžer u "Harris Financial Groupu".
Barak Obama je kritikovao investitore zbog njihove negativne reakcije, ocijenivši da je Wall Street očekivao jednostavan i lak izlaz iz krize.