DAVOS - Zbog svjetske ekonomske krize koja je započela u SAD, a potom se prelila i u ostatak svijeta uvlačeći privredu većine zemalja u recesiju, ovogodišnji, 39. po redu Ekonomski forum u švajcarskom gradu Davosu, koji je počeo sinoć i traje do 1. februara, biće vanredno zanimljiv.
Delegati, koji se od utorka okupljaju u Davosu, pri čemu je uočljivo odsustvo bankara, posebno investicionih, slažu se oko toga da oporavak privrede nije blizu.
Problem je u tome što se krizi, kako priznaje i osnivač Svjetskog ekonomskog foruma Klaus Švab, ni izbliza ne nazire kraj. Lars Tunel, direktor Međunarodne finansijske korporacije, filijale Svjetske banke, izjavio je kako očekuje da će se loše stanje privrede, izazvano kreditnom krizom, zadržati još neko vrijeme.
"Mislim da iskustvo i neka istraživanja pokazuju da će oporavak trajati nekoliko godina", izjavio je Tunel, jedan od idejnih tvoraca programa osnivanja "loših banaka" u Švedskoj tokom krize devedesetih godina, čija je funkcija bila da preuzimaju i upravljaju dugovima finansijskih institucija, pokušavajući da ih smanje.
Stiven Rouč, predsjednik azijske filijale američke banke Morgan Stanley, izjavio je u Davosu da se slaže s tim da će naredne tri godine biti veoma teške.
"Moramo da se suočimo s činjenicom da će oporavak, kad nastupi krajem ove ili početkom sljedeće godine biti anemičan", rekao je Rouč.
U izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, objavljenom uoči ovonedjeljnog sastanka, navodi se da su glavni rizici s kojima se suočava svijet pogoršanje finansiranja vlada, usporavanje kineskog privrednog rasta, rizici po proizvodnju hrane i zdravlje usljed klimatskih promjena, kao i manjak globalne koordinacije u rješavanju tih problema. Pored toga, sve je prisutnija i zabrinutost zbog protekcionizma kao odgovora na ekonomsku krizu. Zbog toga će se u subotu na marginama foruma u Davosu sastati 20 ministara trgovine, kako bi razgovarali o dugotrajnoj rundi trgovinskih pregovora iz Dohe. Takođe, velika pažnja biće usmjerena na svjetsku privredu, a biće riječi i o bezbjednosnim izazovima kao što su tenzije na Bliskom istoku i klimatskim promjenama, zbog čega će forumu prisustvovati i oko 30 ministara energetike i životne sredine.
Na forumu u Davosu okupiće se više od 40 predsjednika država i vlada, gotovo dvostruko više u odnosu na prošlogodišnji forum, kao i 36 ministara finansija i guvernera centralnih banaka, uključujući guvernere svih članica Grupe osam industrijski najrazvijenijih zemalja, osim SAD. Forumu će, takođe, prisustvovati oko 1.400 poslovnih ljudi, ali se očekuje manji broj visokih bankara i ostalih rukovodilaca nego prošle godine, budući da se oni trenutno bore da spase svoje kompanije od bankrota, kao i da se održe na njihovom čelu.
Prema najvama organizatora, okupljenima na sinoćnjem otvaranju foruma, koji se održava pod motom "Preoblikovanje postkriznog svijeta", trebalo je da se obrate premijer Rusije Vladimir Putin i njegov kineski kolega Ven Điabao. Pored Putina i Điabaoa, očekuje se učešće njemačke kancelarke Angele Merkel, japanskog premijera Taro Asoa i britanskog premijera Gordona Brauna, kao i Valeri Džeret, više savjetnice novog predsjednika SAD Baraka Obame. To je prvi put da se svjetski lideri nalaze da bi razgovarali o sve dubljoj ekonomskoj krizi, od sastanka Grupe 20 velikih privreda u razvoju u novembru 2008. u Vašingtonu.
Duga tradicija
Svjetski ekonomski forum je osnovan 1971. godine kao poslovna i akademska grupa stručnjaka s motom "preduzetništvo u globalnom javnom interesu". Forum je osnovao švajcarski profesor Klaus Švab kad je 1971. godine pozavao u Davos vodeće evropske direktore da razmotre poslovnu strategiju.
Godišnji sastanci tog foruma u Davosu su prerasli u značajan događaj, koji je postao i meta antikapitalističkih i antiglobalističkih protesta.
Bankari zaobilaze forum
Bob Dajmond, predsjednik britanske banke Barclays i šef njenog odjeljenja za investicije, posljednji je u nizu bankara koji neće ići u Davos, na godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma. Barclays je saopštio da će skupu prisutvovati mnogi drugi izvršni zvaničnici ove banke.
Nekoliko velikih bankara, uglavnom iz američkih banaka, odlučili su da ne putuju u poznato švajcrasko odmaralište. Među njima su šefovi Citigroupa i bivši šef Merrill Lyncha. Komentatori smatraju da su američki bankari odustali od dolaska u Davos jer bi to bilo neprimjereno u vrijeme kada njihov sektor dobija pomoć od novca poreskih obveznika. Bankari koji su doputovali u Davos izbjegavaju javne nastupe i rijetko razgovaraju s predstavnicima medija.