BRISEL - Evropska unija objavila je juče da je suočena sa dubokom i dugotrajnom recesijom, sa državnom potrošnjom kao jedinim izvorom ekonomskog rasta ove godine.
"Nakon relativno solidne 2007. godine s rastom od tri odsto, 2008. godina će biti okončana uz svega jedan odsto privrednog rasta, a 2009. će obilježiti recesija", pesimistična je Evropska komisija.
Prema procjeni Evropske komisije privreda 16 država koje koriste evro opašće za 1,9 odsto u 2009. godini, dok će cijela EU biti u minusu od 1,8 procenata. Devet od 27 država EU, ipak, će ostvariti rast, a radi se uglavnom o novim članicama.
Komisija navodi da će ove godine biti ugašeno 3,5 miliona radnih mjesta kao posljedica pada potrošnje kompanija i stanovništva i težeg pristupa bankarskim kreditima. Stopa nezaposlenosti u ovoj godini dostići će 8,75 odsto u EU, odnosno 9,25 procenata u evrozoni. Evropska komisija navodi da će nezaposlenost nastaviti s rastom i u 2010. godini.
"Potražnja i ulaganja država biće jedini izvor rasta, ali taj izvor ima visoku cijenu. Budžetski deficiti će dostići najviše sume u posljednjih 15 godina, jer će se vlade obilno zaduživati", navodi se u izvještaju Evropske komisije.
Procjenjuje se da će se budžetski deficit u zemljama EU udvostručiti sa dva odsto BDP-a u prošloj na 5,5 odsto u ovoj godini, a u evrozoni s prošlogodišnjih 1,75 odsto na četiri procenta. Kao rezultat rasta deficita očekuje se da će još nekoliko zemalja EU prekršiti Mastrihtski kriterijum od tri odsto BDP-a.
Komisija dodaje da bi privreda EU prošla mnogo lošije bez plana zajednice o podsticanju rasta trošenjem jednog procenta bruto domaćeg proizvoda ove godine, što bi trebalo da pomogne ekonomiji da poraste za dodatnih 0,75 odsto. Ipak, izgledi su sasvim neizvjesni, navodi Komisija, opisujući krizu kao najtežu s kojom se svijet suočio od Drugog svjetskog rata.
Zbog dubine krize skromni oporavak se previđa tek 2010. godine kada bi EU mogla da upiše ekonomski rast od simboličnih pola procenta. Prvi plodovi oporavka bi mogli da se pojave u drugoj polovini 2009. godine kada bi svjetska ekonomija trebalo da živne. Funkcioneri EU, međutim, sa zabrinutošću opominju da je osnovno pitanje da li će oporavak biti trajan. Komesar EU za ekonomiju Hoakin Almunija kaže da bi oporavak bio moguć nakon sprovođenja mjera za stabilizaciju finansijskih tržišta, popuštanje monetarne politike i realizacije drugih planova ekonomskog oporavka.
Evropska komisija je posebno zabrinuta zbog pada izvoza, koji će najteže pogoditi Njemačku. Najveća evropska privreda, koja je istovremeno i najveći svjetski izvoznik, po svoj prilici ove godine opašće za 2,3 odsto. Istovremeno se očekuje pad bitanske privede za 2,8 procenata, a francuske za 1,8 odsto.
Među rijetkim pozitivnim efektima aktuelne krize je pad inflacije za koju se očekuje da će usporiti s prošlogodišnjih 3,7 odsto na 3,3 odsto u cijeloj EU, dok će u evrozoni pasti na jedan odsto u ovoj godini.
Raste trgovinski deficit
Evrozona je u novembru prošle godine u spoljnotrgovinskoj razmjeni s ostatkom svijeta zabilježila manjak u visini sedam milijardi evra, pokazale su prve procjene evropske statističke kancelarije - Eurostata. Izvoz iz evrozone u novembru 2008. potonuo je za deset odsto na 121,5 milijardi evra, dok je uvoz smanjen za četiri procenta na 128,5 milijardi evra.
Samo mjesec ranije evrozona je imala suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni od 500 miliona evra. Najnovije brojke ukazuju na značajan zaokret u odnosu na novembar 2007. kada je višak evrozone u trgovinskoj razmjeni s inostranstvom dostigao 2,3 milijarde evra. Veliki rast spoljnotrgovinskog deficita bilježi i cijela EU koja je u novembru prošle gopdine bila u minusu 23,8 milijardi evra.