BRISEL - Čelnici zemalja Evropske unije uspjeli su na vanrednom samitu u Briselu dogovoriti zajednički stav o potrebi reforme finansijskog sistema kako se sadašnja kriza ne bi više ponovila.
U izjavi koju su čelnici EU prihvatili na samitu ističe se da međunarodni samit 15. novembra u Vašingtonu mora biti temeljni događaj za reformu svjetskog finansijskog sistema.
Čelnici EU složili su se i u vezi s načelima na kojima treba da se bazira novi svjetski finansijski sistem - sve finansijske institucije moraju biti pod nadzorom i njihova djelatnost mora biti odgovarajuće regulisana. Novi finansijski sistem, kako je zaključeno, mora se temeljiti na odgovornosti i transparentnosti i omogućiti da se na vrijeme predvide rizici kako bi se izbjegle krize, dok Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) mora biti povjerena centralna uloga u efikasnijoj finansijskoj arhitekturi.
Šefovi država ili vlada EU složili su se da se u roku od 100 dana od samita u Vašingtonu dođe do konkretnih prijedloga za reformu finansijskog sistema, odnosno do 23. februara 2009, mjesec dana nakon što novi američki predsjednik Barak Obama preuzme dužnost. Tada bi se organizovao novi svjetski samit na kojem bi se došlo do konkretnih rješenja.
Francuski predsjednik i predsjedavajući Evropskog savjeta Nikola Sarkozi istakao je da Vašingtonski samit ne smije biti sastanak na kojem će se razgovarati samo o uzrocima krize nego da se moraju dogovoriti i nova pravila u globalnom finansijskom sistemu, ali to ne znači da se iz stanja u kojem nije bilo regulacije pređe u pretjeranu regulisanost.
"U Vašingtonu idemo s čvrstom voljom da tražimo vrlo jasan i nedvosmislen odgovor. Složili smo se da iz ove finansijske krize treba da naučimo lekciju kako se ovakva kriza na finansijskom tržištu ne bi ponovila", izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel.
Svjetski samit Grupe 20 biće održan 15. novembra u Vašingtonu. Grupu 20 čini sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) i nove velike privrede poput Kine, Indije, Brazila, Južne Koreje i Meksika.
I nobelovci za veću kontrolu
Petorica nekadašnjih dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju se u cilju suzbijanja aktuelne globalne krize uglavnom zalažu za povećanje regulacije finansijskih tržišta.
Radi se o četvorici američkih akademika Josefu Štiglicu, Polu Samuelsonu, Edmundu Felpsu i Robertu Lukasu, te Nijemcu Rejnhard Seltenu. Lukas je ocijenio da bi najbolje rješenje bio bankarski sistem u kojem bi za depozite garantovala država, dok je Selten zatražio da se ulaganja klasifikuju kako bi rizici bili poznati ulagačima i rekao je da se nova pravila moraju proširiti i na hedž fondove. Štiglic je pozvao na traženje globalnog rješenja rekavši da postojeće finansijske strukture nisu samo pune nedostataka nego i nepravedne, posebno za zemlje u razvoju. Felps je, takođe, za "neke promjene" s tim da smatra da strogo regulisane banke ne bi bile idealni kreditori za inovativne ideje, te da društvo ne treba regulisati hedž fondove ili one koji daju rizičan kapital.