ATINA - Grčka preživljava najveću ekonomsku krizu u posljednjih 15 godina, a najznačajniji problem u zemlji za 71 odsto Grka je - skuplji život.
Čak 57,6 odsto Grka suočava se s finansijskim problemima, a 31,1 odsto ubijeđeno je da država ne može da izađe iz teške finansijske krize - pokazalo je istraživanje sociološke agencije "Kapa Research".
Prema istraživanju Atinskog ekonomskog instituta, svaki četvrti od deset Grka ne može da pokrije osnovne životne potrebe.
Grčka, sudeći prema ovim istraživanjima, duboko osjeća posljedice globalne ekonomske krize. Samo do prije godinu dana nezaposlenost je bila najveći problem, a sada se nalazi na drugom mjestu, iza poskupljenja životnog standarda.
U Grčkoj je inflacija u junu ove godine dostigla 5,2 odsto, što je najviši nivo u posljednjih deset godina. Robna razmjena sa svijetom u periodu od januara do oktobra ostvarila je trgovački deficit od 32 milijarde evra, što je za 3,4 odsto više u odnosu na isti period godinu dana ranije.
Centralna banka pozvala je grčke banke da obustave podršku svojim filijalama na Balkanu kapitalom iz Grčke. Guverner Centalne banke Grčke Jorgos Provopulos zatražio je od velikih banaka da otpočnu s uvećanjem akcionarskog kapitala do kraja prvog polugođa 2009. godine da bi finansirale grčke kompanije i domaćinstva.
Grčka vlada prva je u regionu izašla s konkretnim planom, koji predviđa pomoć vrijednu 28 milijardi evra domaćem bankarskom sistemu i privredi.
U prvi mah sve vodeće banke odbile su da podrže Vladin plan, smatrajući da će tako biti stavljene pod državni nadzor, ali su nakon vanrednog zasjedanja ipak odlučile da se priključe.
Grčka vlada priprema još jedan paket pomoći u iznosu od osam milijardi evra. Osnovni prioritet ministra privrede i finansija Georgiosa Alogoskufisa jeste pomoć malim i srednjim preduzećima i domaćinstvima.
U državnom budžetu stvorena je "crna rupa" od 1,3 milijarde evra, a kao glavni razlog navodi se značajno smanjenje prihoda na aktuelnom računu zemlje.