SARAJEVO - Neminovno je da će se globalna ekonomska kriza odraziti kroz probleme u obezbjeđenju kreditnih sredstava koja su bitna za investicijske projekte.
Ovo je juče rekao Abid Šarić, ministar privrede Kantona Sarajevo, na okruglom stolu o krizi, njenim posljedicama i mjerama za prevazilaženje u Kantonu Sarajevo.
"Treba svim sredstvima da pokušamo održati nivo investicija kroz kreiranje budžeta na način da se odustane od sitnijih projekata i sredstva koncentrišu na krupnije infrastrukturne projekte i angažman privatnog kapitala", kazao je Šarić.
Muris Čičić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, istakao je da su sniženje standarda života, niža stopa rasta bruto domaćeg proizvoda, udar na zaposlenost, nedovoljno kreditnih sredstava, depresirana tržišta kapitala, viša cijena kapitala, neke od očekivanih posljedica svjetske ekonomske krize u BiH.
"Očekivanja su i niže doznake iz inostranstva, niži budžetski prihodi, nedovoljno stranih investicija, niži uvoz i izvoz", dodao je Čičić.
Denis Zvizdić, predsjedavajući Skupštine KS, napomenuo je da u BiH ne postoji srednjoročna ni dugoročna strategija razvoja.
"Kada se predviđa da će rast bruto domaćeg proizvoda biti ispod pet odsto i kad velike svjetske ekonomije dnevno gube hiljadu radnih mjesta, neozbiljno je reći da kriza neće dohvatiti BiH", tvrdi Zvizdić.
Profesor Fikret Hadžić, kao moguće hitne mjere, naveo je rezanje opštih troškova, pokretanje javnih radova, oživljavanje akcije "Kupujmo domaće", finansiranje emisijom komunalnih obveznica, povećanje efikasnosti administracije ka privredi, smanjenje administracije i zamrzavanje plata.
Ocijenio je nedovoljnim mjere koje su poduzete u BiH u bankarskom sektoru, napomenuvši da su Srbija i Hrvatska uvele kreditne olakšice.
Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore KS, tvrdi da stepen bh. ekonomije govori da smo odavno u krizi i da situacija zahtijeva dublju analizu i strategiju, te da opasnost leži u minimiziranju posljedica.
Kamate u Evropi padaju, u BiH rastu
Profesor Fikret Hadžić istakao je da su, kada se porede dešavanja u Evropi i BiH, zabilježene apsurdne situacije, pa je tako u Evropi došlo do pada referentnih kamatnih stopa, a kod nas kamatne stope rastu.
"U Evropi je došlo do smanjenja poreza, a kod nas se uvode dodatna poreska opterećenja. U Evropi se daje direktna pomoć privredi i bankama, a kod nas je izostao taj efekat", rekao je Hadžić.