VAŠINGTON - Zbog aktuelne ekonomske krize, sve više ljudi u Americi radi sa skraćenim radnim vremenom, a taj trend više brine ekonomiste od same stope nezaposlenosti koja je u oktobru porasla na 6,5 odsto i dostigla najvišu tačku od marta 1994. godine.
Američki poslodavci su u oktobru zatvorili 240.000 radnih mjesta, a u septembru 284.000. Oko 1,2 miliona Amerikanaca je izgubilo posao od početka godine.
Prema podacima američke vlade, broj zaposlenih s radnim vremenom koje je skraćeno iz ekonomskih razloga porastao je za 645.000 u oktobru i dostigao 6,7 miliona. To je uvjerilo neke ekonomiste da SAD očekuje recesija koja bi mogla biti podjednako teška kao ona iz osamdesetih godina prošlog vijeka.
"Ovo je dosada najveći broj ljudi koji rade sa skraćenim radnim vremenom od 1982. godine. Ovaj porast naravno odražava trenutak u kojem se nalazimo, ljudi rade pola radnog vremena i jedva sastavljaju kraj s krajem", rekao je Toni Krešenci, glavni strateg za tržište obveznica u "Miller Tabak & Company" u Njujorku.
U takvoj situaciji našao se Bil Henderson iz Vašingtona koji je izgubio posao na jednom bejzbol stadionu i poslije višemjesečnog traženja prihvatio da radi u lokalnoj samoposluzi tri puta nedjeljno. Sada zarađuje duplo manje, ali kaže da je morao da prihvati taj posao jer je izgubio svaku nadu da će dobiti stalni posao.
"Brine me kako ću platiti račune. Moram da podmirim hranu, odjeću, smještaj... Bliži se Božić, ali novca od posla sa skraćenim radnim vremenom je malo", rekao je on.
Među onima koji su izgubili posao u oktobru je 51-godišnji Bred Hol, koji je zarađivao oko 1.080 dolara nedjeljno postavljajući cijevi na gradilištu u Vilmingtonu. On i njegova supruga sada zavise od nedjeljnog čeka od 300 dolara pomoći za nezaposlene, što je nedovoljno za svakodnevne potrebe s obzirom na cijene hrane.
Analitičari očekuju dalje pogoršanje situacije narednih mjeseci kada bi stopa nezaposlenosti mogla dostići između osam i deset odsto.
"Još mjesecima ćemo dobijati ovakve izvještaje, jer ekonomija ulazi u silazni ciklus. Doživjeli smo kolaps u industriji izgradnje stanova, sada propada i sektor izgradnje poslovnih zgrada i opada trgovina na malo. Očekujemo da će biti još gubitaka radnih mjesta u proizvodnoj i građevinskoj djeltanosti. Problem je što banke ne daju kredite", rekao je Peter Morici, profesor poslovnog menadžmenta na Univerzitetu u Merilendu.
Recesija na tržištu nekretnina je širom svijeta izazvala gubitke u bankama koje su davale stambene kredite i dovela do sloma prvo nekih finansijskih institucija, a zatim i globalnog kreditnog sistema. Kriza je primorala vlade da kupe akcije velikih banaka kako bi ubrizgale kapital u finansijski sistem i navela centralne banke da smanje kamatne stope. Ali, te akcije su došle prekasno da bi se izbjegla globalna recesija, smatraju analitičari, a očekuje se da će negativni trend u SAD biti težak i dugotrajan.
Pojedinačno gledano u SAD je najteže pogođen proizvodni sektor gdje je u oktobru zatvoreno 90.000 radnih mjesta, a slijedi građevinski sektor gdje je broj zaposlenih opao za 49.000. Ukupan broj radnih mjesta u građevinskoj industriji opao je za 663.000 od septembra 2006. godine. Nagli pad broja zaposlenih zabilježen je u trgovini na malo, finansijskom i sektoru usluga. Jedine svijetle tačke u oktobru bile su zdravstvo i rudarska industrija, gdje je otvoreno 26.000, odnosno 7.000 novih radnih mjesta.
I nezavisno od sadašnje situacije, trend u proteklih nekoliko decenija pokazuje da vrijeme nije na strani onih koji traže posao. Analiza američkog ciklusa zapošljavanja od 1948. godine sugeriše da je vrijeme traženja novog posla postalo duže. Premda poslova još ima, oni su uglavnom sa skraćenim radnim vremenom i loše plaćeni. Onima koji uspiju da dobiju redovan posao, poslodavci vjerovatno neće ponuditi mnogo pogodnosti.
Prema istraživanju Društva za upravljanje ljudskim resursima od 7. novembra, većina kompanija u sektorima proizvodnje i usluga zadržava plate i povlastice na ranijem nivou prilikom zapošljavanja novih ljudi.