SARAJEVO - Bankari neće uslišiti apele predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, guvernera Kemala Kozarića i entitetskih vlada da snize kamate na kredite, jer za to, kako tvrde, nema uslova.
"Sadašnje kamatne stope nisu nikakav hir, zloupotreba ili iskorištavanje pozicije nego posljedica prilika na tržištu", kaže Radovan Bajić, direktor NLB Razvojne banke Banjaluka i član Upravnog odbora Udruženja banaka BiH.
Bajić tvrdi da su banke spremne da preuzmu dio tereta u aktuelnoj krizi, ali u mjeri u kojoj to neće ugroziti njihovo poslovanje. Konstatuje da značajan pad referentne kamatne stope EURIBOR ne može biti razlog za smanjenje kamata u BiH.
"EURIBOR nije više tržišna kamatna stopa budući da prema njoj niko više ne trguje u Evropi", ističe Bajić.
Dodaje da su izvori finansiranja banaka suženi i da su one uglavnom orijetnisane na domaće izvore, prije svega na depozite. Međutim, ulazne kamate su u takvim slučajevima pet do šest posto zbog čega i kamatne stope za kreditne plasmane ne mogu biti niske. Bajić negira da među bankama ima oligopola, odnosno dogovaranja o visini kamatnih stopa, te navodi da među četiri-pet banaka koje kontrolišu 80 posto tržišta BiH vlada velika tržišna utakmica.
"Nema potrebe za dogovoranjem. Osim toga, banke dolaze iz različitih zemalja, udaljene su jedne od drugih, a postoji i snažna kontrola nadležnih agencija", naglašava Bajić.
Kaže da će NLB Razvojna banka smanjiti kamate na kredite dobrim komitentima, ali problem je, kaže, što je njih veoma malo.
Direktor Volksbank BH Rajnold Koland takođe tvrdi da sniženje kamata sprečava skup kapital na svjetskom tržištu, povećanje kamata na oročene depozite i rizik plasmana kredita. Koland je izrazio uvjerenje da bi eventualno kamatne stope na kredite u BiH mogle biti smanjene sredinom godine. Osim toga, najavljuje da bi mogle biti smanjene kamate na oročene depozite, do čega je već došlo u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji i nekim drugim zemljama.
Molbe ne pomažu
Sve dok budemo molili banke da snize kamatne stope, nećemo ništa napraviti, kaže Haris Ihtijarević, predsjednik Nadzornog odbora Agencije za bankarstvo BiH.
On smatra da se u politici kamata neće ništa bitnije promijeniti dok ne budu odvezane ruke bh. monetarnoj politici.
"Treba razmisliti o fleksibilnijem pristupu takozvanom valutnom odboru tako što će se Centralnoj banci BiH dati uloga posljednjeg utočišta za banke. U tom slučaju Centralna banka moći će da prodaje novac komercijalnim bankama pod povoljnijim uslovima čime će moći da utiče i na politiku kamata", kazao je Ihtijarević.