NJUJORK - Potvrda da su SAD zagazile u recesiju i da se situacija dodatno pogoršava srušila je vrijednost akcija na Wall Streetu, pri čemu je glavni indeks Dow Jones zabilježio četvrti najveći dnevni pad u istoriji.
Dow Jones indeks strmoglavio se gotovo 680 bodova ili 7,7 odsto na 8.149 bodova, što je po bodovima njegov četvrti najveći pad ikada zabilježen. Više je pao samo nakon terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. godine, te 29. septembra i 15. oktobra ove godine. Akcije svih 30 kompanija sadržanih u indeksu Dow Jones izgubile su na vrijednosti.
Ostala dva indeksa bilježe još veći pad od 8,9 odsto, pa je S&P 500 indeks potonuo na 816 bodova, a Nasdaq indeks na 1.398 bodova. Na taj način u ponedjeljak je izbrisano oko 1.000 milijardi dolara vrijednosti američkih akcija, sudeći po padu Dow Jones Wilshire 5.000 indeksa, koji sadrži gotovo sve akcije u SAD, za 9,15 odsto. Da se na Wall Street strah ponovo uselio pokazuje i skok VIX indeksa Čikaške berze opcija, poznatog kao "indeks straha", za više od 69 odsto na 68,5 bodova.
Od početka jednog od najsumornijih dana na Wall Sreetu vodeći indeksi bili su duboko u minusu jer investitore nisu ohrabrili podaci o početku sezone pretpraznične potrošnje. Prodaja je, doduše, blago porasla, ali samo zahvaljujući velikim sniženjima cijena. Stoga analitičari ostaju pri procjenama da će ova šoping sezona biti jedna od najlošijih posljednjih godina. Zbog toga je S&P indeks trgovačkog sektora potonuo više od devet procenata.
Ulje na vatru dolio je Nacionalni biro za ekonomska istraživanja (NBER), koji okuplja ugledne ekonomiste i smatra se najvažnijim arbitrom za privredna pitanja, objavivši da je, nakon 73 mjeseca rasta, američka privreda u recesiji još od decembra 2007. godine. Članovi NBER-a smatraju da će recesija potrajati i u prvom tromjesečju iduće godine.
Ovo je već drugi slučaj recesije u osam godina vlade Džordža Buša, a prva je počela u martu 2001. godine i trajala je do novembra te godine. Aktuelna recesija bi, međutim, po mišljenju mnogih ekonomista mogla biti najgora od one iz 1981/82. godine. Na to ukazuje i podatak da je industrijska aktivnost u SAD u novembru pala na najniži nivo u zadnjih 26 godina.
Zbog strahovanja da će dramatično slabljenje privrede dodatno štetiti finansijskom sektoru, ionako uzdrmanom finansijskom krizom, pod snažnim pritiskom našle su se i akcije banaka, pa je S&P indeks finansijskog sektora potonuo rekordnih 17 odsto. Pritom su akcije Citigroupa potonule više od 22 odsto, a Bank of America više od 21 procenta.
Nakon priznanja da je privreda pod značajnim pritiskom, predsjednik američke centralne banke Ben Bernanke najavio je mogućnost dodatnog smanjenja kamatne stope već ovog mjeseca sa ionako niskih jedan odsto.