VAŠINGTON - Novoizabrani američki predsjednik Barak Obama sastao se sa demokratskim i republikanskim čelnicima u Kongresu, kako bi obezbijedio podršku za svoj dvogodišnji plan jačanja posrnule privrede.
"Privreda je jako bolesna. Stanje postaje gore, moramo djelovati odmah, kako bismo prekinuli zamah sadašnje recesije", rekao je Obama.
On je dodao kako očekuje da će "zakon potpisati ubrzo nakon preuzimanje dužnosti", odnosno "do kraja januara ili početkom februara". Obamina predsjednička inauguracija biće održana 20. januara.
Predsjednici Predstavničkog doma Kongresa Nensi Pelozi Obama je rekao da podržava plan privrednih podsticaja vrijedan oko 775 milijardi dolara, rekao je jedan demokratski pomoćnik u Kongresu.
Zakon o paketu podsticajnih mjera donio bi smanjenje poreza pojedincima i preduzećima u vrijednosti od oko 300 milijardi dolara, dok je ostatak predviđenih sredstva namijenjen velikim državnim ulaganjima u obnovu dotrajale infrastrukture.
Čelnik senatske većine Heri Rid izjavio je kako je Obama rekao zastupnicima da ekonomisti predlažu plan podsticaja vrijedan do 1,3 biliona dolara. Obamin portparol Robert Gibs potvrdio je da "800 milijardi nije daleko od gornje granice o kojoj se raspravlja".
Republikanski čelnik u Predstavničkom domu Džon Buner, izrazio je zabrinutost republikanaca zbog ukupne većine paketa, upozorivši da će ga otplaćivati i idući naraštaji.
"To nije paket koji će otplatiti sadašnji naraštaj. Njega će otplaćivati naša djeca i unuci", rekao je Buhner. Ali, na pitanje očekuje li da plan podsticaja bude prihvaćen u idućih šest nedjelja, odgovorio je potvrdno.
Ako dvogodišnji plan bude prihvaćen, radnici će odmah dobiti veće plate, jer će pasti porezi na dohodak. Mjera bi vrijedjela retroaktivno od 1. januara, a bračni parovi koji imaju 1.000 dolara poreskih olakšica primali bi dodatnih 40 dolara u platama koje dobijaju dva puta mjesečno.
Poreske olakšice za preduzeća iznosile bi više od 100 milijardi dolara, a namijenjene su onima koji zapošljavaju nove radnike i ulažu u novu opremu. Oko 77 milijardi bilo bi upotrijebljeno za duže rokove isplate naknada za nezaposlene, te za subvencioniranje zdravstvenog osiguranja za one koji su izgubili posao. Ostala sredstva bila bi ulagana u projekte koji stvaraju radna mjesta, kao što je obnova i izgradnja puteva, mostova i škola, te za dugoročne ciljeve poput programa alternativnih izvora energije.