KEMP DEJVID - Sjedinjene Američke Države, Francuska i Evropska unija dogovorili su da serija svjetskih samita o finansijskoj krizi koji bi bili održavani poslije američkih predsjedničkih izbora, zakazanih za 4. novembar, počne skupom koji će biti održan u SAD.
Prije dogovora u Kemp Dejvidu, gdje su se u subotu sastali predsjednici SAD, Francuske i Evropske komisije Džordž Buš, Nikola Sarkozi, koji je i predsjedavajući EU, i Žoze Manuel Barozo, ideju o svjetskom samitu koji bi se pozabavio finansijskom krizom podržao je ranije tokom dana i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki Mun. Generalni sekretar UN-a ponudio je da svjetska organizacija bude domaćin samita.
Lideri evropskih zemalja smatraju da bi taj samit trebalo da bude novi Breton Vuds, mjesto u američkoj saveznoj državi Nju Hempšir, gdje su 1944. sklopljeni sporazumi u kojima su definisani principi po kojima je decenijama poslije Drugog svjetskog rata funkcionisao svijet međunarodnih finansija. Na monetarnoj i finansijskoj konferenciji UN-a u Breton Vudsu su osnovani, pored ostalog, i Međunarodni monetarni fodn i Svjetska banka.
Portparol Bijele kuće Toni Frato iznio je mogućnost da prvi sastanak bude održan u novembru, na čemu insistira francuski predsjednik čija zemlja do 1. januara predsjedava EU.
"Mislim da je razumno da očekujemo da se takav sastanak održi u novembru", rekao je Frato dodajući da je Sarkozi iznio ideju da se prvi samit održi u Njujorku, gdje je, kako je rekao, kriza i počela.
Dodao je da su trojica lidera predložila održavanje serije samita, jer bi bilo suviše ambiciozno očekivati da nagomilani finansijski problemi budu riješeni tokom jednog sastanka na vrhu. Frato, međutim, nije želio da navede koliko će država učestvovati na prvom samitu, dodajući samo da na sastanku neće učestvovati samo države članice Grupe 8 najrazvijenijih zemalja svijeta.
U ranijim izjavama Sarkozi je tražio reformu sadašnje međunarodne finansijske arhitekture koja je uspostavljena u Breton Vudsu.
Buš: Interventni plan će oporaviti privredu
Američki predsjednik Džordž Buš svojim sugrađanima je ponovo pružio uvjeravanja da će Vladin plan sanacije finansijskog sektora, vrijedan 700 milijardi dolara, obezbijediti dugoročni oporavak američke privrede.
U sedmičnom obraćanju naciji Buš je konstatovao da su Amerikanci zabrinuti za svoju finansijsku situaciju i ponudio uvjeravanja u dugoročni oporavak.
"Savezna vlada odgovorila je na krizu sistematskim i agresivnim mjerama kako bi zaštitila finansijsku sigurnost Amerikanaca. Tim akcijama trebaće još vremena da dosegnu puni učinak. Ali, one su dovoljno velike i dovoljno odlučne da djeluju", rekao je Buš.