TOKIO - Japanska privreda je skliznula u recesiju prvi put poslije 2001. godine pošto su kompanije, u okruženju svjetske finansijske krize, naglo smanjile ulaganja u trećem kvartalu, objavila je juče Vlada u Tokiju.
Druga najveća svjetska ekonomija umanjila se za 0,4 odsto u razdoblju juli - septembar pošto je pala 0,9 odsto u prethodnom kvartalu. To znači da je Japan, zajedno sa 15 država evrozone, sada tehnički u recesiji, definisanoj kao dva uzastopna tromjesečja ekonomskog pada.
"Pad privrede biće nastavljen neko vrijeme jer globalni rast usporava", kazao je japanski ministar privrede Kaoru Josano.
Rezultat u trećem kvartalu je gori od očekivanog jer su procjene ekonomista najavljivale rast privrede od 0,1 odsto na godišnjem nivou. Najgore, međutim, možda tek predstoji, posebno sa dramatičnim smanjivanjem strane potražnje za japanskim automobilima i elektronskim uređajima. Istovremeno, pogođen sve jačim jenom rastući broj izvoznika smanjuje procjene profita, prodaje i ulaganja za cijelu poslovnu godinu koja u Japanu traje do kraja marta.
Vodeći japanski proizvođač automobila "Toyota" je srezao očekivanja ovogodišnjeg profita na 5,5 milijardi dolara, što je trećina čiste zarade iz prošle godine. Elektronski gigant "Sony", čiji je profit u tromjesečju juli - septembar potonuo za 72 procenta, očekuje da će ove godine zaraditi 59 odsto manje nego u 2007. godini.
Poslovna ulaganja, glavni pokretač japanskog sedmogodišnjeg ekonomskog oporavka, pala su u trećem kvartalu za 1,7 odsto u odnosu na drugi kvartal. Privatna potrošnja, koja je zaslužna za više od polovine bruto domaćeg proizvoda Japana, porasla je istovremeno tek 0,3 odsto, ali analitičari kažu da ni takvo oživljavanje potražnje stanovništva neće potrajati.
Od dolaska na funkciju krajem septembra, japanski premijer Taro Aso je donio dva paketa ekonomske podrške u namjeri da ublaži udar krize na privredu. Posljednji paket od 275 milijardi dolara nudi povećanje kredita za mala preduzeća i 20,4 milijarde dolara u gotovom za građane. Osim toga, japanska banka smanjila je kamatnu stopu, inače najnižu u svijetu, prvi put poslije više od sedam godina na 0,3 odsto, čime se pridružila drugim centralnim bankama u smanjivanju troškova pozajmljivanja.
Analitičari smatraju da te mjere nisu dovoljne i očekuju još veći pad privrede u tekućem tromjesečju, s obzirom na to da se u prethodnom kvartalu još nije mogao osjetiti puni uticaj finansijske krize, koja je kulminirala u septembru i oktobru.