Privreda

Povratak u crnu istoriju

Povratak u crnu istoriju
Povratak u crnu istoriju
Agencije

VAŠINGTON - Američka privreda oslabila je u četvrtom kvartalu 2008. godine najviše u skoro 27 godina, potonuvši još dublje u recesiju, pokazuju podaci američkog Ministarstva trgovine.

Kvartalni bruto domaći proizvod (BDP), koji je mjerilo ukupne proizvodnje robe i usluga, smanjen je 3,8 odsto na godišnjem nivou, najviše od prvog tromjesečja 1982. godine kada je potonuo 6,4 procenta. U trećem prošlogodišnjem kvartalu američki BDP smanjen je za 0,5 odsto. To su prva dva uzastopna kvartalna slabljenja BDP-a od četvrtog tromjesečja 1990. i prva tri mjeseca 1991. godine.

Američka privreda je ušla u recesiju u decembru 2007. godine, pod pritiskom kolapsa tržišta nekretnina i iz toga proizašle globalne kreditne i finansijske krize.

U cijeloj 2008. godini američki BDP je porastao za 1,3 odsto, što predstavlja najslabiji rast od 2001. godine kada je privreda te zemlje ojačala 0,8 procenata.

Prethodni izvještaj Ministarstva trgovine je pokazao da su potrošački izdaci, koji učestvuju sa dvije trećine u američkoj privrednoj aktivnosti, smanjeni u četvrtom kvartalu 3,5 odsto, poslije pada od 3,8 procenata u prethodna tri mjeseca, što takođe predstavlja prva dva uzastopna kvartala smanjenja od posljednjeg kvartala 1990. i prva tri mjeseca 1991. godine. Istovremeno potrošnja na kupovinu trajne robe, kao što su automobili ili namještaj, potonula je u četvrtom prošlogodišnjem kvartalu 22,4 odsto, najviše od prvog tromjesečja 1987. godine.

Kao odgovor na veliki pad potražnje, investicije u poslovnom sektoru su skliznule 19,1 odsto, što predstavlja najveći kvartalni pad od prva tri mjeseca 1975. godine. Ulaganja u izgradnju kuća potonula su istovremeno 23,6 odsto.

Veliki privredni pad uklanja inflatorni pritisak, pri čemu je indeks lične potrošnje potonuo za rekordnih 5,5 odsto, poslije rasta od pet procenata u trećem kvartalu 2008. godine. Ako se isključe nestabilne cijene hrane i energenata, cijene glavnih proizvoda su povećane za samo 0,6 odsto, najmanje od četvrtog kvartala 1962. godine.

Na Wall Streetu cijene akcija su značajno pale, nakon vijesti o velikom padu američke privrede i niza upozorenja kompanija o pogoršanju poslovnih uslova. Dow Jones indeks pao je 1,82 odsto, S&P 500 indeks izgubio je 2,28 odsto vrijednosti, dok je Nasdaq indeks potonuo 2,08 procenata.

Analitičari očekuju da će tekući i naredni kvartal biti vrlo teški za američku privredu.

"BDP je u proteklom kvartalu bio podržan snažnim rastom zaliha za 6,2 milijarde dolara, što bi moglo značiti da će kompanije smanjiti proizvodnju u prvom ovogodišnjem kvartalu, pa je taj rast zaliha prilično opterećenje za ovaj i naredne kvartale", objašnjava Sal Guatijeri, ekonomista u kompaniji "BMO Capital Markets".

Eksperti kažu da pad cijena akcija kompanija koje se uobičajeno smatraju dobro pozicioniranim za krizna vremena upućuje na to da na tržištu vlada pesimizam.

"Pred nama je još jedna teška godina. Raspoloženje potrošača je na rekordno niskom nivou, u recesiji smo 69 mjeseci tokom kojih je već izgubljeno više radnih mjesta nego za vrijeme recesije od 1981. do 1982. godine. Stoga je jasno zašto se investitori osjećaju loše", kaže Din Barber, predsjednik kompanije "Barber Financial Group".

Najgori januar u istoriji Wall Streeta

Tokom prošlog mjeseca Dow Jones indeks potonuo je 8,8 odsto, a S&P indeks 8,6 procenata, što je njihov najveći januarski pad u istoriji. Nasdaq indeks izgubio je, pak, 6,4 odsto vrijednosti.

Kretanje indeksa u prvom mjesecu tradicionalno se smatra prilično pouzdanim nagovještajem kretanja cijena akcija u cijeloj godini.**

Zapeo plan spasa

Zvanično objavljivanje plana američkog predsjednika Baraka Obame za spas finansijskog sistema SAD odloženo je za drugu sedmicu u februaru.

Izvor iz američke administracije navode da svi detalji plana nisu razrađeni i da je za zvanično objavljivanje potrebna još jedna sedmica. Kako se spekuliše, zvaničnici američke administracije vrše procjenu elemenata uključenih u plan, poput načina na koji će ponovo proraditi kreditna tržišta i rješavanje hipotekarne krize. Napori da se u pogon stavi prvi dio plana za spas finansijskog sistema vrijedan 700 milijardi dolara pokrenuti su ishitreno zbog čega je bilo poteškoća i Obamina administracija vjeruje da treba dodatno razraditi sve detalje.

Najčitanije