BERLIN - Evropska unija planira da paketom pomoći od 130 milijardi evra pomogne oživljavanje privrede u zemljama članicama, izjavio je njemački ministar privrede Mihael Glos.
Predviđeno je da u finansiranju tog programa učestvuju Evropska komisija i 27 zemalja članica EU. Odluku o konjunkturnom paketu Evropska komisija trebalo bi da donese 26. novembra. Portparol Evropske komisije Johanes Lajtenberger je rekao da zasad nije donesena odluka o paketu podsticaja privredi.
"Prerano je govoriti o visini iznosa i pojedinostima u vezi s navedenim planom budući da pripreme još traju, a nije donesena ni konačna politička odluka", kazao je Lajtenberger.
Kako je rekao njemački ministar, članice EU trebalo bi da u tom paketu pomoći učestvuju s jednim procentom društvenog bruto proizvoda, što bi za Njemačku bilo oko 25 milijardi evra. Prema Glosovim riječima, novcem iz ovog fonda bi trebalo da budu podstaknuti prije svega projekti u oblasti infrastrukture koji su od značaja za više zemalja, kao što je na primjer dalja izgradnja strujne mreže.
Donošenje odluke o pomoći za oživljavanje konjunkture ubrzalo je pogoršanja privredne situacije u Evropi, prije svega u najvećim zemljama Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj.
Njemačka vlada pozdravila je planove Brisela, ali za sada za Berlin u centru pažnje stoje nacionalni podsticaji privredi. Portparol njemačke vlade Ulrih Vilhelm istakao je da se Berlin već obvezao da će izdvojiti 32 milijarde evra za podsticaj domaće privrede očekujući da će Evropska komisija o tome voditi računa prilikom svojih izračuna.
Statistički podaci koji su objavljeni prošle sedmice pokazali su da je evrozona u recesiji, s obzirom na to da je dva tromjesečja zaredom zabilježila pad privredne aktivnosti od 0,2 odsto.
Intervencije SAD koštale 4,2 biliona dolara
Iako je stvoren utisak da su SAD svoje finansijsko tržište sanirale sa 700 milijardi dolara, finansijska injekcija je dostigla ukupnu vrijednost od 4,2 biliona dolara.
Američki mediji izračunali su da je država pomogla banke, osiguravajuće kuće i automobilsku industriju sa 4,28 biliona dolara, što premašuje sumu američkih troškova za Drugi svjetski rat. Sam fond kojeg je odobrio Kongres veći je od bilo kojeg drugog američkog projekta poput kupovine Luizijane ili osvajanja Mjeseca. Pomoć nije obezbijeđena samo iz budžeta i centralne banke, već uključuje i kredite, garancije, zamjene i druge tržišne mehanizme.