Privreda

Profit ispred upozorenja: Novi detalji afere Dojče banke

Profit ispred upozorenja: Novi detalji afere Dojče banke
Foto: Tanjug/AP | Skandal trese Deutsche Bank
J.T.

Dojče banka (Deutsche Bank), jedna od najvećih evropskih banaka, godinama je održavala unosne poslovne veze sa ruskim oligarsima, uključujući Olega Deripasku i Viktora Vekselberga, uprkos upozorenjima svojih stručnjaka na finansijske i reputacione rizike, pokazuje više od 15 miliona procurjelih internih dokumenata koje je analizirao "Njujork tajms".

Naime, dok su ruske rakete u februaru 2022. godine počele da padaju na Ukrajinu, u jednoj od najvećih evropskih banaka zavladala je panika. Dojče banka (Deutsche Bank), koja je godinama poslovala sa najbogatijim ruskim oligarsima, suočila se sa novim zapadnim sankcijama i pitanjem šta da radi sa klijentima bliskim Kremlju. Više od 15 miliona procurjelih internih dokumenata otkriva da je banka godinama održavala unosne poslovne veze sa ruskom elitom uprkos upozorenjima sopstvenih stručnjaka o ozbiljnim finansijskim i reputacionim rizicima.

Kako otkriva Njujork tajms, u okviru međunarodnog istraživanja u kojem je učestvovalo više od 200 novinara, među klijentima Dojče banke bili su ruski milijarderi Oleg Deripaska i Viktor Vekselberg.

Samo nekoliko sati nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, jedna od stručnjakinja banke za sprečavanje finansijskog kriminala poslala je kolegama hitan mejl pod naslovom "Ruske sankcije – hitan zahtjev".

"Kao što znate, imamo veliki broj klijenata među ruskim oligarsima“, napisala je, pitajući koje poslovne odnose banka može da prekine i da li bi klijente trebalo savjetovati da povuku novac "dok još mogu“.

Bio je to početak preispitivanja poslovne politike koja je godinama donosila značajnu zaradu.

Koliko su ruski oligarsi bili važni Dojče banci?

Dojče banka decenijama je omogućavala ruskim oligarsima pristup zapadnim finansijskim tržištima, stabilnim valutama i bankarskom sistemu koji je njihovo bogatstvo štitio od političke i ekonomske neizvjesnosti u Rusiji.

Koliko su ti odnosi bili važni pokazuje i sastanak Vladimira Putina sa tadašnjim direktorom banke Jozefom Akermanom 2008. godine, kada je ruski predsjednik izjavio da banka predstavlja "most između ruske i njemačke ekonomije“.

Međutim, interni dokumenti pokazuju da su stručnjaci banke godinama upozoravali na opasnosti takvog poslovanja.

Još 2014. godine odjeljenje za sprečavanje finansijskog kriminala preporučilo je prekid određenih poslovnih odnosa sa Olegom Deripaskom zbog brojnih optužbi koje su ga pratile, uključujući sumnje na pranje novca, utaju poreza i veze sa organizovanim kriminalom.

Ipak, rukovodioci zaduženi za prihode branili su saradnju, opisujući Deripasku kao uglednog i važnog poslovnog partnera.

"Ruski milijarderi značajno doprinose našem uspjehu“, navedeno je u internoj prezentaciji iz 2015. godine, u kojoj su bogati ruski klijenti opisani kao "okosnica održivog rasta“ sektora za upravljanje imovinom.

Kako je Dojče banka poslovala uprkos sankcijama?

Dojče banka se u međuvremenu suočavala sa ozbiljnim regulatornim problemima. Američki i britanski regulatori optužili su je da je kroz takozvano paralelno trgovanje („mirror trading“) omogućila ruskim investitorima da operu do 10 milijardi dolara.

Banka je 2017. godine pristala da plati stotine miliona dolara kako bi riješila taj slučaj, ali je nastavila poslovanje sa najbogatijim Rusima.

Kada su SAD 2018. godine uvele sankcije sedmorici ruskih industrijalaca povezanih sa Kremljom, petorica su bila klijenti Dojče banke, direktno ili preko povezanih kompanija.

Među njima su bili Deripaska i Vekselberg.

Procurjeli dokumenti otkrivaju i da je banka postepeno premještala račune bogatih Rusa u Švajcarsku i Luksemburg, zemlje poznate po strogim pravilima o bankarskoj tajni.

Interna analiza iz 2020. godine pokazala je da je među klijentima bilo 17 Rusa sa takozvane američke "liste Kremlja“, koja je obuhvatala visoke zvaničnike i oligarhe.

Iako su dokumenti upozoravali na povećane rizike od pranja novca i sankcija, istovremeno su isticali profitabilnost ruskog tržišta.

Te iste godine spoljni pravni nadzornici preporučili su banci da ozbiljno razmotri potpuno povlačenje iz Rusije. Rukovodstvo je, međutim, nastavilo da brani svoje prisustvo, pa je čak i u aprilu 2021. jednoglasno podržalo strategiju opreznog širenja poslovanja u Moskvi, prenosi Nova.rs.

Šta se dogodilo nakon početka rata u Ukrajini?

Preokret je uslijedio 24. februara 2022. godine, kada je Rusija započela invaziju na Ukrajinu.

Nove zapadne sankcije izazvale su hitne konsultacije unutar banke, dok su američki tužioci zatražili podatke o ruskim klijentima pod sankcijama, stanju na njihovim računima i kontroli tokova novca.

Interni mejlovi pokazuju da se banka pozivala na zakone o bankarskoj tajni u Švajcarskoj i Luksemburgu kako bi ograničila dostavljanje određenih podataka. Prema dostupnim informacijama, američki tužioci prihvatili su njene odgovore.

Dojče banka tvrdi da je sve vrijeme postupala zakonito, ispunjavala obaveze prema američkim vlastima i da nikada nije pomagala klijentima da izbjegnu sankcije.

Zašto je Dojče banka odlagala povlačenje iz Rusije?

Uprkos početku rata, rukovodstvo Dojče banke u početku nije željelo potpuno povlačenje sa ruskog tržišta.

Generalni direktor Kristijan Zeving 10. marta 2022. godine poručio je zaposlenima da bi napuštanje klijenata koji ne mogu odmah da odu iz Rusije bilo "protivno vrijednostima banke“.

Međutim, istog dana američke banke JPMorgan Chase i Goldman Sachs najavile su povlačenje iz Rusije.

Već narednog dana Dojče banka promijenila je odluku i saopštila da postepeno obustavlja poslovanje u toj zemlji, uz poruku da više neće započinjati nove poslove.

Istraživanje Njujork tajmsa tako otkriva višegodišnji obrazac u kojem su poslovni interesi imali prednost nad upozorenjima stručnjaka, dok je odluka o povlačenju iz Rusije donesena tek nakon invazije na Ukrajinu, međunarodnog pritiska i odlaska konkurentskih banaka.

Pročitajte i:

Šokantne tajne Dojče banke izlaze na vidjelo: Procurilo 15 miliona dokumenata

Najčitanije