VAŠINGTON - Predsjednik SAD Barak Obama upozorio je da će vjerovatno propasti još nekoliko američkih banaka, pošto postaju jasne pune razmjere njihovih gubitaka usljed ekonomske krize.
Obama je rekao da neke banke neće opstati, ali je naglasio da će štedni ulozi građana biti zaštićeni. Američki predsjednik stoga je zatražio od ministra finansija Timotija Gajtnera da sastavi smjernice za banke koje dobijaju pomoć od novca poreskih obveznika.
"Ukoliko banka ili finansijska ustanova dobije pomoć, onda treba da poštuje određene uslove", rekao je Obama i ponovo kritikovao zvaničnike banaka koji su dobili velike bonuse, iako su one primile pomoć iz državnog fonda.
Obama je jasno stavio do zananja da preuzima odgovornost za oporavak američke ekonomije prije sljedećih predsjedničkih izbora 2012. godine, ocijenivši da može da očekuje samo jedan mandat, ako situacija ne bude riješena u naredne tri godine. On nije otkrio mnogo detalja o svom planu i odbio je da komentariše da li će američke vlasti osnovati takozvanu lošu banku, koja će otkupljivati rizičnu imovinu od ostalih finansijskih institucija. Pojedine demokrate su upozorile da bi formiranje "loše banke" moglo koštati čak četiri biliona dolara, ali je Obama odbacio takve tvrdnje.
"Nećemo utrošiti četiri biliona dolara novca poreskih obveznika", rekao je Obama.
Investitori na Wall Streetu su razočarani nastupom Obame, jer su se nadali da će Vlada brzo djelovati i raščistiti bilanse banaka kako bi se moglo normalizovati kreditiranje građana i kompanija. Na Wall Streetu su zbog toga indeksi Dow Jones i S&P značajno pali, a na udaru je posebno bio finansijski sektor.
"Niko nije siguran za koju će se opciju Vlada odlučiti, kada će početi primjena plana za spas privrede i koliki će biti troškovi. Pitanje je, takođe, kakve će biti podsticajne mjere za privredu. Odgovora na ta pitanja još nema, a tržište je preplavljeno slabim poslovnim rezultatima kompanija, pa je jasno zašto vlada loše raspoloženje", kaže Kurt Bruner, portfelj menadžer u kompaniji "Swarthmore Group".
Jedina svijetla tačka bio je tehnološki sektor, što je potvrdio i rast Nasdaq indeksa. Rast cijena akcija u tehnološkom sektoru zahvaljuje se procjenama da bi te kompanije prve mogle imati koristi od Vladinih programa za podsticaj privrede.
Potpredsjednik SAD Džozef Bajden trebalo je sinoć da se sastane s liderima Kongresa kako bi obezbijedio podršku za usvajanje ekonomskog stimulacionog paketa vrijednog 800 milijardi dolara. Obama je rekao da je uvjeren da će republikanci dati podršku konačnoj verziji tog paketa, uprkos tome što je on prihvaćen u Predstavničkom domu Kongresa bez ijednog glasa predstavnika Republikanske stranke. O tom planu ove sedmice treba da se izjasni i Senat, ali nije vjerovatno da će moći biti usvojen bez podrške republikanaca, jer demokrate nemaju većinu u tom domu američkog Kongresa.
Protekcionizam
Evropska unija i Kanada izrazile su zabrinutost da bi američki paket za stimulaciju privrede, vrijedan više od 800 milijardi dolara, mogao da vodi u pravcu protekcionizma. Posebno je sporna klauzula nazvana "Kupuj američko" koja bi trebalo da obezbijedi korišćenje samo američkog gvožđa i čelika u infrastrukturnim projektima dogovorenim u paketu.
U pismu upućenom Bijeloj kući i Kongresu, EU navodi da bi, ukoliko bude usvojen, paket predstavljao opasan presedan. Slične primjedbe je iznijela i Kanada, koja traži izuzeće iz te odluke. Kanadski ministar za međunarodnu trgovinu Stokvel Dej kaže da će takve mjere voditi ka globalnom privrednom zastoju.