BRISEL - Privreda zemalja članica evrozone u posljednjem tromjesečju 2008. godine zakoračila je još dublje u recesiju, zabilježivši rekordni pad aktivnosti od 1,5 odsto u odnosu na prethodni kvartal.
To je treće uzastopno tromjesečje pada bruto društvenog proizvoda (BDP) za tadašnjih 15 članica evrozone (Slovačka je u evrozonu ušla 1. januara 2009), koji je nadmašio i prognoze analitičara koji su predviđali pad od 1,3 procenta.
Prve procjene evropske statističke agencije "Eurostat" pokazale su da je identičan pad privrednih aktivnosti u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu imala i cijela EU. To je i dvadesetsedmočlanu EU gurnulo u recesiju, definisanu kao dva uzastopna kvartala pada privrednih aktivnosti. Za razliku od evrozone, EU je ranije izbjegla formalno proglašenje recesije zahvaljujući nultoj stopi rasta u drugom tromjesečju 2008. godine.
Analitičari kažu da je recesija sve brža i jača ilustrujući to podatkom da je u trećem tromjesečju 2008. godine zabilježen pad privrednih aktivnosti u evrozoni i EU od 0,2 odsto.
U čitavoj 2008. godini, uključujući i razdoblje prije nego što se u svijetu razotkrila čitava situacija s američkim drugorazrednim hipotekarnim kreditima i opasnom imovinom banaka, BDP evrozone je porastao za 0,7 odsto, a EU za 0,9 odsto.
Među najteže pogođenim zemljama EU je Italija, čiji je BDP u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu pao za 1,8 odsto, što je najveći ponor od 1980. godine. Četvrta po snazi evropska privreda, koja je nadmašila očekivanja najvećih pesimista, zvanično je ušla u recesiju u trećem kvartalu 2008. godine - prvu od početka 2005. Na godišnjem nivou italijanski BDP smanjen je za 2,6 odsto, što je takođe najoštriji pad od 1980. godine. Italijanska agencija za statistiku navodi da je zabilježen pad u svim industrijskim i uslužnim sektorima, dok je poboljšanje zabilježeno jedino u poljoprivredi.
Ekonomisti očekuju da će se usporavanje nastaviti u ovoj godini, budući da globalni pad privrednih aktivnosti šteti italijanskom izvozu i prisiljava kompanije na otpuštanje radnika i smanjenje proizvodnje.
I do sada prilično otporna Holandija zvanično je ušla u recesiju padom BDP-a u posljednja tri mjeseca 2008. za 0,9 odsto - najvećim od 1980. godine.
"Holandija je zvanično ušla u recesiju nakon pada njenog bruto dohotka tokom tri tromjesečja uzastopno", izjavio je ekonomista Centralne statističke službe Mihiel Verger.
Holandska privreda imala je pad od 0,1 odsto u drugom, 0,3 odsto u trećem, dok je u prvom tromjesečju 2008. porasla za 0,5 odsto.
Njemačka privreda u poslednjem tromesečju 2008. takođe je zabilježila rekordan pad, jer je usporavanje proizvodnje uticalo na smanjenje izvoza i ulaganja u najveću evropsku privredu. Prema preliminarnim podacima njemačkog Zavoda za statistiku, BDP se smanjio za 2,1 odsto, što je najgori rezultat od ujedinjenja Njemačke 1990. godine. Njemačka od tada nikada nije zabilježila smanjenje BDP-a iznad 1,2 odsto.
Posljednje tromjesečje 2008. bio je treći kvartal zaredom da njemačka privreda bilježi negativan rast, a to se posljednji put dogodilo krajem 2002. i početkom 2003. godine.
"Ovo pokazuje da se situacija krajem prošle godine drastično pogoršala. Vjerovatno ćemo ići još niže u prvom i drugom ovogdišnjem kvartalu", izjavio je Jirgen Mikels, ekonomista banke Citigroup.
Ekonomiste je prijatno iznenadila Češka, čija je ekonomija u posljednjem kvartalu prošle godine pala znatno manje nego što se predviđalo i još nije skliznula u recesiju, jer je privredni rast bio jedan odsto.
"Privredni rast za cijelu prošlu godinu je 3,5 odsto, zahvaljujući rastu većem od 4,6 odsto u prvom polugodištu 2008. godine, dok je u posljednjem kvartalu rast spao na jedan odsto, saopštila je Češka kancelarija za statistiku.
Iako prva finansijska kriza nije pogodila bankarski sektor u Češkoj, usporavanje rasta prouzrokovalo je drastično smanjenje potražnje na ključnim tržištima za češku privredu, koja je 80 odsto izvozno orijentisana.
Njemački plan "težak" 50 milijardi evra
Bundestag, donji dom njemačkog parlamenta, usvojio je juče drugi Vladin plan za podsticaj ekonomije, najveći poslije Drugog svjetskog rata, vrijedan 50 milijardi evra.
Da bi stupio na snagu, plan treba da usvoji i gornji dom parlamenta Bundesrat, koji bi o njemu trebalo da se izjasni 20. februara. Plan podrazumijeva velike troškove u oblasti infrastrukture i smanjivanje poreza, a zbog velike vrijednosti dovešće do porasta državnog budžetskog deficita.
Vlada kancelarke Angele Merkel u jesen prošle godine sprovela je prvi podsticajni plan vrijedan 31 milijardu evra, koji je ubrzo ocijenjen kao nedovoljan u odnosu na težinu ekonomske krize.
Rekordno potonuće industrije
Industrijska proizvodnja u članicama EU koje koriste zajedničku evropsku valutu zabilježila je rekordan pad u decembru prošle godine, pokazali su podaci "Eurostata".
Industrijska proizvodnja u tada petnaestočlanoj evrozoni smanjena je u decembru za 2,6 odsto u odnosu na prethodni mesec i 12 procenata na godišnjem nivou, što predstavlja najveći godišnji pad od početka vođenja evidencije 1990. godine. Podaci o industrijskoj proizvodnji su u skladu s velikim smanjenjem investicija koje je doprinijelo potonuću evrozone u prvu recesiju.