VAŠINGTON - Plan o spasavanju američke automobilske industrije, vrijedan 14 milijardi dolara, propao je u Senatu SAD pošto su sindikati odbili da prihvate zahtjeve republikanaca o smanjenju radničkih plata.
U glasanju u Senatu nedostajalo je samo nekoliko glasova za potrebnih 60, kako bi giganti auto-industrije "General Motors", "Ford" i "Chrysler", dobili zajmove od države i spasili milione radnih mjesta.
Pregovori demokrata i republikanaca o spasavanju velike trojke proizvođača motornih vozila iz Detroita slomili su se na traženju republikanaca da do kraja godine zarade budu srezane i svedene na liniju s japanskim proizvođačima.
"Ovo će biti veoma loš Božić za mnogo ljudi, imajući u vidu ono što se ovdje večeras dešava", rekao je vođa senatske većine Hari Rid u obraćanju kolegama.
On je nakon glasanja izjavio da se nada da će predsjednik Džordž Buš hitnu pomoć fabrikantima automobila zahvatiti iz fonda od 700 milijardi dolara za spasavanje Wall Streeta.
Najveći svjetski proizvođač automobila, "General Motors", i treći po veličini u SAD, "Chrysler", kažu da im je ostalo nekoliko sedmica do kolapsa. "Ford" kaže da mu pomoć države nije potrebna u ovom času, ali je i njegovo preživljavanje daleko od sigurnog.
Bijela kuća navodi da "premjerava opcije u svjetlu neuspjeha pregovora". "Razočaranje je što Kongres večeras nije uspio".
Neuspjehu su prethodili maratonski pregovori bez presedana između sindikata, proizvođača i zakonodavaca o tome kako pomoći auto-industriji u vrijeme ekonomske krize i masovnog zatvaranja radnih mjesta. Dogovor o hitnim zajmovima u visini od 14 milijardi dolara bio je na pomolu, ali do njega nije došlo - bar ne ove godine.
Predstavnički dom Kongresa je dan ranije odobrio zakon koji bi proizvođače natjerao da se reorganizuju ili da bankrotiraju. Zakon je trebalo da otvori priliv državnih zajmova u Detroit i da nad velikom trojkom postavi "automobilskog cara" zaduženog za reorganizaciju, kojeg bi imenovao predsjednik Buš. Velika trojka je prvo tražila od Kongresa 25 milijardi dolara na zajam, da bi se dvije sedmice kasnije vratila u Vašington i tražila 34 milijarde.