Tržište

Korona umanjila i glad za sladoledom

Korona umanjila i glad za sladoledom
Foto: Velibor Tripić/Arhiva | Korona umanjila i glad za sladoledom

BANJALUKA, SARJEVO - Uvoz ledenih poslastica u BiH za prvih pet mjeseci ove godine manji je za skoro milion KM u odnosu na godinu ranije, tačnije za 899.257 KM.

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ove godine uvezeno je 2.075.123,41 kilogram sladoleda vrijednosti 10.368.971,42 KM, dok je prethodnu godinu u istom periodu uvezeno 2.119.727,42 kilograma sladoleda u vrijednosti 11.268.238,69KM.

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu da građani u BiH najviše konzumiraju sladoled koji pristiže iz Hrvatske.

"Iz Hrvatske je uvezeno 989.736,85 kilograma sladoleda, vrijednosti 4.391.403,79 KM", kažu u UIO BiH.

Osim iz Hrvatske, najviše sladoleda smo u prvih pet mjeseci uvezli iz Srbije, a slijede Poljska i Mađarska. Osvježavamo se i sladoledom iz Slovenije, Mađarske, Francuske, Sjeverne Makedonije, Litvanije, Estonije, Njemačke, Italije, Češke, Bugarske, Ukrajine i Grčke.

Saša Trivić, predsjednik Udruženja poslodavaca poljoprivrede i prehrambene industrije RS, kaže da je u BiH ovogodišnji uvoz sladoleda manji upravo zbog pandemije izazvane virusom korona.

"Trgovci imaju značajan pad prodaje sve robe pa samim tim i sladoleda. Proizvodnja sladoleda je ozbiljna industrijska grana i nije toliko skupa proizvodnja koliko su skupi marketing i transport. Da bi neko proizvodio sladoled, mora imati veliki broj vitirina, kamiona. Moraju se raditi velike količine, tako da je mala šansa da se na našem ovako malom tržištu napravi firma koja može konkurisati strancima", rekao je Trivić.

Dodao je da BiH ima previše malo tržište da bi imala nekog ozbiljnijeg proizvođača, tako da uvoz uglavnom ide najviše iz Hrvatske.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je da uvozni sladoled dominira na tržištu BiH, a ovogodišnji uvoz, koji je smanjen za skoro milion KM, govori o drastičnom smanjenju potrošnje.

"Ograničenja kretanja, posebno u periodu kada je bilo potpuno zabranjeno određenim kategorijama stanovništa, zatvaranje mnogih prodajnih objekata, kao i atmosfera u kojoj je prioritet svih bio na preživljavanju, a ne proizvodima koji nisu esencijalni, sve je to smanjilo tražnju i potrošnju sladoleda, a posljedično i uvoz", ističe Gavran.

Dodao je da, kada je riječ o domaćoj proizvodnji, ona je nažalost minimalna, a u mnogim kategorijama i potpuno nepostojeća.

"Iako BiH nikada nije imala dominaciju domaćeg sladoleda, jer su i u prijeratnom periodu vodeći bili 'Ledo' i 'Pekabela' kao brandovi iz okruženja unutar tadašnje zajedničke države, ipak je postojao i domaći brend 'Eskimo' i nije sve dolazilo iz uvoza", kazao je Gavran.

Dodao je da je i poslije rata bilo pokušaja obnove ili pokretanja proizvodnje u različitim dijelovima BiH, međutim nikada nije ostvaren značajniji uspjeh i uglavnom je bila riječ o kratkotrajnim pokušajima.

"S obzirom na to da imamo razvijenu industriju mlijeka, kao i konditorsku industriju, te da sami proizvodimo većinu ključnih sastojaka neophodnih u proizvodnji sladoleda, svakako da imamo potencijal u ovoj oblasti i sami", pojasnio je Gavran.

Dodao je da su potrebna i značajna ulaganja u marketing i pristup širokoj prodajnoj mreži, jer su vodeći uvozni brendovi sveprisutni i u medijima i u drugim vidovima promocije i unapređenja prodaje. Svijest potrošača o njima je takođe ogromna i biće teško promijeniti odnose.

"Ipak se nadam da će se barem jedna od naših mljekara odlučiti na ovaj poduhvat. S obzirom na to da su najveći ljubitelji sladoleda najmlađi, bilo bi i edukativno u smislu buđenja ekonomskog patriotizma da od malih nogu prepoznaju kvalitet domaćeg proizvoda i razvijaju takvu preferenciju", kazao je Gavran, koji predviđa da je, što se tiče budućih trendova uvoza, izvjestan njegov rast u narednom periodu.

Uvoz sladoleda u prvih pet mjeseci 2020. godine

Kilograma                      Vrijednost

2.075.123,41                10.368.971,42 KM

Uvoz sladoleda u prvih pet mjeseci 2019.

Kilograma                      Vrijednost

2.119.727,42                11.268.238,69 KM

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije