Svjetska finansijska tržišta u utorak, 13. oktobra, obilježavaju pad azijskih akcija, visoke cijene nafte i neizvjesnost uoči objavljivanja važnih ekonomskih podataka iz SAD.
Novi napadi na Saudijsku Arabiju i nastavak sukoba na Bliskom istoku ponovo su u prvi plan stavili pitanje snabdijevanja energentima. Istovremeno, investitori procjenjuju koliko bi skupa nafta mogla da podstakne inflaciju i natjera centralne banke da dodatno povećaju kamatne stope.
Posebno su pogođene tehnološke kompanije, čije su akcije prethodnih mjeseci bilježile snažan rast zahvaljujući ulaganjima u vještačku inteligenciju.
Zašto su azijske berze naglo pale?
Azijske berze otvorile su trgovanje u utorak u znaku rasprodaje, a najveći pritisak osjetile su tehnološke kompanije.
Širi indeks MSCI, koji prati akcije u azijsko-pacifičkom regionu izvan Japana, izgubio je oko dva odsto u ranom trgovanju.
Južnokorejski KOSPI potonuo je približno šest odsto, dok je japanski Nikkei oslabio 2,6 odsto nakon povratka s praznične pauze.
Pad je uslijedio nakon slabijeg trgovanja tehnološkim akcijama na Volstritu. Američki Nasdaq prethodnog dana izgubio je oko 0,5 odsto, dok je indeks proizvođača poluprovodnika pao približno 2,6 odsto.
"Mnogo toga ima veze s rasprodajom akcija proizvođača čipova koju smo vidjeli na Volstritu. To se sada preliva na azijski region", rekao je Kajl Roda, analitičar kompanije Capital.com, za Reuters.
Ulaganja u vještačku inteligenciju i dalje su jedna od glavnih tema na tržištima, ali investitori postaju oprezniji zbog visokih cijena tehnoloških akcija i sve skupljeg zaduživanja.
Nafta iznad 100 dolara: Koliko sukobi podižu cijenu?
Cijena nafte Brent i dalje se kreće iznad 100 dolara za barel, uprkos jutrošnjem povlačenju nakon prethodnog rasta.
Prema podacima iz azijskog trgovanja, Brent je u jednom trenutku iznosio oko 105,90 dolara, blizu najvišeg nivoa u posljednje dvije sedmice.
Kasnije je cijena oslabila približno 1,4 odsto, na 105,20 dolara za barel.
Tržište pokušava da odmjeri dvije suprotstavljene okolnosti.
S jedne strane, napadi na Saudijsku Arabiju, uključujući napad na međunarodni aerodrom u Rijadu, pojačavaju zabrinutost za bezbjednost proizvodnje i transporta nafte.
S druge strane, mogućnost povećanja izvoza ruskog dizela mogla bi donekle da ublaži pritisak na tržište goriva.
Međutim, najave energetskog primirja između Rusije i Ukrajine još nisu uklonile neizvjesnost, posebno zbog nastavka napada na energetsku infrastrukturu.
Za privredu BiH visoke cijene nafte predstavljaju dodatni rizik jer se promjene na međunarodnom tržištu, uz određeno kašnjenje, mogu prenijeti na cijene goriva, transporta i drugih proizvoda.
Šta se dešava s dolarom i evrom?
Američki dolar ostaje blizu najviših nivoa u posljednjih godinu i po, iako je u utorak ujutro blago oslabio.
Indeks dolara, koji prati njegovu vrijednost prema korpi šest vodećih svjetskih valuta, pao je oko 0,2 odsto, na 102,39 bodova.
Evro se trgovao po približno 1,1157 dolara, dok je za jedan američki dolar trebalo izdvojiti oko 158,50 japanskih jena.
Jačanje dolara prethodnih sedmica povezano je s povećanom potražnjom za sigurnijim ulaganjima, ali i očekivanjima da bi američke kamatne stope mogle ostati visoke duže nego što se ranije pretpostavljalo.
Za građane BiH posebno je važan odnos evra i dolara, jer je konvertibilna marka vezana za evro po fiksnom kursu od 1,95583 KM za jedan evro.
Kada dolar jača prema evru, u markama poskupljuju proizvodi i sirovine čije se cijene formiraju u američkoj valuti, ukoliko ostali uslovi ostanu nepromijenjeni.
Zlato pod pritiskom, investitori prate kamate
Iako geopolitička neizvjesnost često povećava potražnju za zlatom, ovaj plemeniti metal trenutno osjeća i pritisak snažnog dolara i visokih prinosa na državne obveznice.
Cijena zlata u ponedjeljak je oslabila, a spot cijena se tokom trgovanja kretala oko 4.169 dolara po unci.
Investitori sada procjenjuju da li će novi podaci o inflaciji u SAD dodatno povećati očekivanja o rastu kamatnih stopa.
Više kamate obično otežavaju rast cijene zlata, jer ono ne donosi kamatu, za razliku od obveznica i pojedinih drugih finansijskih instrumenata.
Američke banke pred važnim testom
Posebnu pažnju investitora u utorak privlači početak objavljivanja poslovnih rezultata velikih američkih banaka.
Rezultate za treće tromjesečje treba da predstave JPMorgan Chase, Goldman Sachs, Citigroup i Wells Fargo.
Njihovi izvještaji mogli bi pokazati kako visoke kamatne stope utiču na kreditiranje, potrošnju stanovništva, poslovne investicije i sposobnost građana da redovno otplaćuju dugove.
Bankarski rezultati posebno su važni jer dolaze u trenutku kada se američke kompanije suočavaju sa skupljim energentima, rastućim troškovima finansiranja i neizvjesnim ekonomskim izgledima.
Prinos na desetogodišnje američke državne obveznice kretao se oko 5,2 odsto, nakon što je prethodne sedmice dostigao najviši nivo u približno 24 godine.
Šta će odlučivati o kretanju tržišta narednih dana?
Investitori će tokom sedmice pratiti nekoliko važnih događaja.
U srijedu, 14. oktobra, očekuje se objavljivanje podataka o potrošačkim cijenama u SAD, koji bi mogli pokazati koliko je poskupljenje energenata već uticalo na inflaciju.
Procjene ekonomista ukazuju na mogućnost ubrzanja godišnje inflacije na oko 3,7 odsto.
U četvrtak se očekuju podaci o proizvođačkim cijenama i maloprodaji, koji će pružiti dodatnu sliku o stanju američke privrede.
Istovremeno, tržišta će pratiti izvještaje OPEC-a i Međunarodne agencije za energiju, kao i razvoj sukoba na Bliskom istoku.
Ukoliko cijene nafte nastave da rastu, a inflacija ostane visoka, centralne banke mogle bi se suočiti s dodatnim pritiskom da zadrže restriktivnu monetarnu politiku.
Za svjetsku privredu to bi značilo duži period skupog zaduživanja, a za potrošače rizik od novih poskupljenja.