Književnost

Đuro Damjanović i nakon smrti u finansijskim problemima

Đuro Damjanović i nakon smrti u finansijskim problemima
Đuro Damjanović i nakon smrti u finansijskim problemima

BANJALUKA - O pjesniku i pripovjedaču Đuri Damjanoviću kruže mnoge priče, mitovi i legende. Jednu od autentičnijih ispričao je konobar iz kafane "Rojal", koja se nalazi dva kilometra od Đurinog rodnog sela Goleši. Naime, Đurini svakodnevni obilasci ove "ustanove" završavali bi uglavnom njegovom imperativnom rečenicom upućenom konobaru - tražio je da ga časti, što je ovaj i činio. Međutim, jednog dana, kada je ugostitelju prekipjelo, odbrusio je književniku: "Pa dobro, Đuro, kada ćeš ti mene već jednom da častiš", na šta je dobio odgovor: "Dođi mi na sahranu, častiću te kada umrem".

Đuro Damjanović umro je 2009. godine i, zaista, konobar iz priče pojavio se na sahrani i na Đurin "račun" popio jednu ljutu.

Godinu dana nakon smrti pjesnika, izgledalo je da to neće biti jedini način Đurinog "čašćenja". Konkurs za prvu nagradu "Đuro Damjanović" Udruženje književnika Republike Srpske (UK RS) raspisalo je 2010. godine. Prvi laureat 2011. godine postao je sad već pokojni profesor Predrag - Gugo Lazarević, a drugi, godinu dana kasnije, pjesnik Rajko Petrov Nogo. Kako nagrada nije dodijeljena već četiri godine, interesovalo nas je gdje se denulo priznanje s imenom nasljednika Petra Kočića i Branka Ćopića.

Književnik Zoran Kostić, koji je u vrijeme ustanovljavanja ovog priznanja bio na čelu UK RS, nije imao odgovor na ovo pitanje.

"Nikako ne mogu da objasnim zašto nagrada UK RS više ne nosi ime Đure Damjanovića. S tom odlukom se nikako nisam slagao, a ona je svakako donesena. Mislim da to nije u redu", kazao je za "Nezavisne" Zoran Kostić, pojasnivši da ta nagrada i danas postoji, samo što se ne zove "Đuro Damjanović", nego Godišnja nagrada UK RS.

"Obje nagrade imale su istu namjenu, da se dodijele najboljoj knjizi tokom prethodne godine", precizirao je Kostić. Njegovim odlaskom sa pozicije, tvrdi ovaj književnik, u UK RS sazvana je sjednica Skupštine na kojoj su pisci izglasali da nagrada ne nosi ničije ime, a Đuru Damjanovića ostavili su po strani da čeka neka "bolja vremena".

"Često u gorke noćne sate u sivom prostoru sobe neme, kad duh probuđen na papir krene, ja osećam da iz mene na papir kaplju krv i vreme", svojevremeno je pjevao Damjanović

"Često u gorke noćne sate u sivom prostoru sobe neme, kad duh probuđen na papir krene, ja osećam da iz mene na papir kaplju krv i vreme", svojevremeno je pjevao Damjanović, a koji je razlog brisanja njegovog imena iz nagrade UK RS i kada će za ovog pisca stići "bolja vremena", pitali smo bivšu predsjednicu UK RS Jovanku Stojčinović-Nikolić za vrijeme čijeg mandata je Skupština i donijela odluku o "privremenom" ukidanju ili preimenovanju sporne nagrade.

"Postoji samo jedan jedini razlog, a to je finansijska nemogućnost. Ja još mislim da će se ta nagrada dodjeljivati u nekom budućem vremenu, koje će, nadajmo se, biti bolje za kulturu. Mi smo razgovarali s Pantelijom Damjanovićem, Đurinim bratom, a možda ću vas sada pogrešno informisati, jer je to bilo prije četiri godine, on tada nije mogao da nam pruži finansijsku pomoć i mi smo se odlučili kako smo se odlučili", rekla nam je Stojčinović-Nikolićeva, istakavši da ime Đure Damjanovića svakako zaslužuje da bude u imenu nagrade, ali naprosto, kako nam je kazala, većina pisaca nije bila za to.

"To je iritantno za svakoga ko ima elementarni književni ukus i osećanje vrednosti. Pa ako je jedanput bilo uvedeno u običaj da se godišnja nagrada UK RS zove 'Đuro Damjanović', prosto je iritantno da to više nije tako", rekao je književnik Rajko Petrov Nogo. Ako je finansijski momenat u pitanju, dodao je on, morali bi se sakupiti oni koji cijene djelo Đure Damjanovića i prikupiti ta sredstva.

"Na kraju krajeva, nagrada se može dodjeljivati i bez novčanog iznosa. Ništa to u oskudnim vremenima ne bi bilo neobično", smatra Nogo, koji je, pored situacije s nagradom "Đuro Damjanović", u negativnom smislu iznenađen i zbog toga što se u Banjaluci još ne štampaju sabrana djela pisca "Magle u rukama" i pjesnika "Uspomena iz pakla". Banjaluka bi po tom pitanju, odnosno odnosu prema sopstvenom piscu, mišljenje je mnogih, mogla dosta da nauči od dosta manjeg Han Pijeska. Tamo, ne samo da se redovno dodjeljuje nagrada s imenom Branka Čučka, nego je već izašao i četvrti tom Čučkovih sabranih djela.

"Ta priča bi se mogla zvati 'naši ljudi i krajevi' - ima ovakvih i onakvih ljudi i ovakvih i onakvih krajeva, barem što se tiče književnika i književnosti", zaključio je Nogo, drugi i, za sada, posljenji dobitnik nagrade "Đuro Damjanović", pisca sa Zmijanja, koji je zapisao da "uspjeh u životu" ne zavisi od uspjeha za vrijeme života, nego od uspjeha poslije smrti.

Predrag Bjelošević, predsjednik UK RS

Iskreno, očekivao sam da ste zainteresovani za pitanja u vezi  s daljim radom UK RS u nemogućim uslovima, a koji se ne mijenjaju više od dvije decenije. Takvi uslovi za rad; bez prostorija i budžetske podrške kakvu imaju sva druga državna ili entitetska udruženja iz okruženja; logično, diktiraju aktivnosti UK RS, pa i ustanovljavanje pojedinih književnih nagrada ili njihovog obnavljanja.

O nagradama iza kojih stoji Udruženje književnika odlučuje isključivo Skupština, a ne pojedinac, tako da ni ja kao vršilac dužnosti v.d. predsjednika Udruženja nisam u mogućnosti da presuđujem. Lično mislim da su književna djela Đure Damjanovića dostojna književne nagrade s njegovim imenom i da će se nagrada sigurno ponovo dodjeljivati u najskorijem vremenu, ali na način da se ispoštuje statutarna procedura Udruženja i obezbijede svi neophodni preduslovi kako bi ona uistinu imala trajnu vrijednost.

Istini za volju, na posljednje tri godišnje Skupštine UK RS, pa ni na posljednjoj održanoj 19. marta, navedeno pitanje nije postavio niko od članova Udruženja, ali to ne znači da nema interesa, već da su trenutno prioritetna neka druga pitanja u vezi s daljim radom i opstankom Udruženja, a na ta pitanja i Skupština Udruženja književnika donijela je jednoglasnu odluku, da odgovor zatražimo od organa vlasti koji su nedavno procjenjivali, da li je pisana književna riječ u RS od značaja za kulturu, jezik i pismo u Republici Srpskoj ili ne.

Nadam se da će se ta greška "od značaja" uskoro ispraviti i da će Udruženje književnika Republike Srpske dobiti zasluženu podršku društva u kome djeluje, ali i pokazati novo, jedinstvenije lice.

Vezane vijest:

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije