Književnost

Knjige su i u današnjem dobu nezamjenjiv poklon

Knjige su i u današnjem dobu nezamjenjiv poklon
Foto: N.N. | Knjige su i u današnjem dobu nezamjenjiv poklon
Neda Vukadin

BANJALUKA - U modernom dobu, kada je za skoro sve potrebno imati baterije, knjiga je jedna od rijetkih stvari koje se ne uklapaju u taj kalup. Kako kažu, knjigom nekom daruješ čitav svijet, upoznaješ ga sa novim osobama, novim krajolicima i atmosferom.

Nil Gejmen napisao je: "Knjige su sjajan poklon, jer sadrže čitav svijet riječi u sebi. A i jeftinije je kupiti nekom knjigu nego čitav svijet."

Lako ih je upakovati, lijepo izgledaju ispod jelke, a i ukrasne mašne i papir najljepše izgledaju baš na knjigama. Kao što im nisu potrebne baterije da bi radile, knjige, posebno klasici, nikada ne izlaze iz mode i uvijek su aktuelan i zanimljiv poklon. O tome koliko se danas zaista kupuju knjige, da li su traženiji bestseleri ili ipak klasici i da li knjige spadaju u "moderne poklone", razgovarali smo sa Nenom Dakić, jednom od zaposlenih u knjižari "Kultura", istaknutim književnikom Zoranom Kostićem te Dajanom Kuzmanović, apsolventkinjom Filološkog fakulteta na Odsjeku za ruski i srpski jezik i književnost.

"Knjige se mnogo kupuju, a naročito za poklone, uvijek su prva opcija, pa uz njih još neka sitnica. I stari i mladi su jednako zainteresovani, tu su Andrićevi romani, Selimović, uglavnom klasici koji mogu da se dobiju i u paketu. Bestseleri su takođe uvijek uključeni, 'Hari Poter', 'Igra prijestola' i slično, a sigurno je da su knjige uvijek u modi, one uvijek opstaju i za svaku generaciju postoji nešto zanimljivo", rekla je Nena Dakić, jedna od zaposlenih u knjižari "Kultura".

Kako kaže, veliki broj djece i tinejdžera su stalni kupci, a klasici poput Dostojevskog kad-tad dođu na red kod svih.

"To su knjige koje uvijek imaju svoju publiku, a savremena književnost uživa posebnu pažnju", izjavila je Dakićeva.

Književnik Zoran Kostić kaže da ne postoji bolji poklon od knjige, a u današnjici nam je na raspolaganju mnogo dobrih knjiga, od proze, poezije i dramskih djela, i dobrih autora, pogotovo domaćih, koji su dostojni i odlični kao poklon i koji zaista zaslužuju da se nađu na policama kućnih biblioteka.

"Najveći problem je u tome kako saznati za dobru knjigu, jer pokidana je ta izdavačka mreža i djelatnost, i po mom mišljenju, sajmovi knjiga su idealna prilika da saznamo za te dobre naslove i šta u stvari preporučiti čitaocima. Kao drugi problem javlja se nedostatak knjižara, ili su zatvorene, ili su prepunjene nečim drugim, i knjiga vrlo teško nalazi put do čitalaca. Takođe, možda najveći problem jesu cijene knjiga, za naše standarde cijena može da pravi veliki problem, jer se mahom pažnja izdavača obraća na neka luksuzna izdanja koja ograničavaju obične potrošače i zaljubljenike knjiga", pojasnio je Kostić za "Nezavisne".

Kako kaže, najvažnije je vratiti ljubav prema knjigama i čitanju, pogotovo kod mladih, jer smo zarobljeni u eri društvenih mreža, a mladi su budućnost.

"Naša, a i strana književna istorija je prepuna genijalnih i odličnih autora kao što su Selimović, Andrić, Dostojevski, Ibzen, Tolstoj i mnogi drugi. Naravno, po mom mišljenju, klasik je uvijek u prednosti, a time ne umanjujem značaj savremenih autora, jer i među njima ima fenomenalnih imena, kako u poeziji, tako i u prozi", objasnio je Kostić.

Knjige nikada ne mogu biti pogrešne boje ili veličine. Dovoljno je da znamo koji žanr osoba voli da čita i to je sve što je potrebno. A i u situacijama kad ne znamo - nikad nećemo pogriješiti ako odaberemo nekog klasika.

Dajana Kuzmanović, apsolventkinja Filološkog fakulteta na Odsjeku za ruski i srpski jezik i književnost, kaže da često svojim prijateljima voli da preporuči razne vrste knjiga, uzimajući u obzir ono što oni vole, ali i ono što smatra da bi im se svakako moglo svidjeti i zainteresovati ih. Takođe, mišljenja je da su njeni vršnjaci i te kako zainteresovani za čitanje.

"Sokrat je jednom rekao da su knjige hladni, ali pouzdani prijatelji. I zaista, knjiga umije da bude dragocjen prijatelj u kome uvijek pronađete nešto uzbudljivo, ali i spoznate toliko toga. Kada govorimo o knjigama i o onome što je aktuelno, naravno da se uvijek sjetimo Dostojevskog, Tolstoja, Getea, Beketa, Migela de Servantesa i ostalih poznatih imena sa kojima se susrećemo još u školskim klupama. Međutim, lično smatram da bismo i pored svih svjetskih klasika, svakako mogli da zavirimo i u svijet drugih, manje poznatih, ali jednako važnih pisaca i njihovih djela", rekla je ona. Naglasila je da je tokom studiranja imala priliku da se upozna sa raznim piscima i pjesnicima o kojima ranije nije čula mnogo toga, a oduševili su je neki njihovi stihovi, njihovi stavovi i razmišljanja, u kojima je na kraju uspjela da pronađe i djeliće sebe, jer to je ono što knjiga čini.

"Knjige su uvijek dobar poklon i to je nešto što bi danas svakako trebalo da praktikujemo međusobno, ne samo kada nam se dešavaju neke bitne stvari i bitni datumi u životu. Da biste nekome poklonili knjigu, ne treba vam poseban razlog za to. Kada nekome poklanjate knjigu, vi mu ne poklanjate samo hartiju na kojoj su ispisane riječi i rečenice kroz koje doživljavamo i na neki način, živimo život likova iz knjige. Kada nekome poklanjate knjigu, vi mu, u stvari, poklanjate jedan novi svijet i beskrajnu slobodu", zaključila je Kuzmanovićeva.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije