Sama pojava žene u književnosti, odnosno položaj žene kao pisca, vijekovima unazad dovođena je u pitanje. Naime, žene kao pisci su od početka njihovog pojavljivanja u književnosti bile u inferiornijem položaju u odnosu na muške pisce. Na sve promjene njihovog položaja u književnosti uticali su brojni faktori u kulturnom i umjetničkom razvoju kroz vijekove.
Naravno, ne smijemo izostaviti da su najpoznatiji likovi, često nosioci cijele radnje najvećih umjetničkih djela, bile baš žene. Tu su neizostavne Ana Karenjina, Ema Bovari, Nastasja Filipovna, Antigona i još mnoge druge žene prikazane kao heroine, jake i odlučne žene opisane baš pod olovkom muških velikih imena i pisaca. U razgovoru sa poznatim književnicima sa ovih prostora zaključuje se da u današnje vrijeme žene imaju skoro potpunu slobodu prilikom pisanja te da je objavljivanje pod muškim pseudonimom stvar prošlosti.
"Istina je da su se mnogi ženski autori potpisivali muškim pseudonimima kroz istoriju, u cijelom svijetu. Takve su bile društvene okolnosti svuda; za žene je bilo malo ili nikako prostora u javnoj sferi i ne treba se sad vajkati. Ali ne treba zaboraviti i da su mnogi muškarci pisali pod pseudonimima, iz različitih pobuda (promjena žanra, nesigurnost, želja za anonimnošću...). Misao da će nešto biti čitanije ako je potpisan muškarac, mislim da je u naše vrijeme apsurdna, ali ipak je dopustivo razmatrati je", rekla je za "Nezavisne" književnica Vesna Kapor.
Upravo ona je mišljenja da živimo u zajedničkom svijetu u kojem se dopunjujemo te da se danas "žensko pitanje i rodna ravnopravnost" politizuju i postaju instrument na osnovu kojeg se protežiraju određene ideologije.
"To takođe nije dobro, i ne iznjedrava prave umjetničke vrijednosti. Biti žena i pisati nije lako i nije mala stvar. Pisanje je poziv, i u vrijeme u kojem većinu onih koji pišu, bilo da su muškarci ili žene, pritiskaju egzistencijalni problemi, to je podvig", naglasila je Kaporova, koja je istakla da u novom rukopisu razmatra ovu temu.
"Nisam ni prva ni potonja, to je zanimljiv teren. Komplikovani su odnosi žena i muškaraca, ali svijet je kompletan jedino u zajedništvu. I na koncu, svako od nas ima svoju sudbinu. Trenutno, mislim da u književnosti ne igra veliku ulogu da li si ženski ili muški autor, već kojoj vanknjiževnoj struji pripadaš. U tom smislu mislim da su najugroženiji, na ovim prostorima, oni koji pišu i objavljuju ćirilicom, jer ne podliježu neokolonijalnoj ideologiji", dodala je ova književnica.
Istog mišljenja je i njen kolega po peru Zoran Kostić, koji je za "Nezavisne" istakao da je danas potpuno drugačije i žene su ravnopravne sa muškarcima, naročito u književnosti
"U našoj književnosti nakon monahinje Jefimije, koja se potpisivala svojim imenom, odjednom se nešto promijenilo u patrijarhalnoj kulturi i shvatanju naroda i pojavljuje se žena pisac koja se potpisuje kao Eustahija Arsić, muškim imenom, da bi se tek poslije saznala istina. U to vrijeme bilo je neprimjereno da se žena bavi književnošću", objasnio je Kostić.
U prošlosti, često je dolazilo do odbacivanja čitavih djela od strane kritičara samo zato što su potpisana ženskim imenom. Žene su se odlučivale na radikalnije poteze i, ne želeći da odustanu od pisanja i svog odabranog zanimanja, izabrale su da se potpisuju muškim pseudonimima. Na taj način, njihova djela su imala priliku da budu jednako rangirana.
"Patrijarhat je kroz vijekove nametnuo svijest o ženi kao muškarčevoj sjeni, onoj koja je manje važna i manje sposobna. Danas se ovi stereotipi značajno razbijaju (ne mogu da kažem da su razbijeni), ali je ženi i dalje potrebno mnogo više dokazivanja nego muškarcu u istom poslu, pa tako i u književnosti, pogotovo u samim počecima stvaranja i izlaska sa djelima u javnost. Muški pseudonim bio je svojevrsna garancija prihvaćenosti djela", rekla je banjalučka pjesnikinja Jelena Glišić.
Prema njenom mišljenju, žena je sposobna da se bavi čime želi pod uslovom da to želi, često uspješnije od muškarca, upravo iz razloga jer smatra da mora više da se trudi da bi bila prepoznata.
J. K. Rowling pseudonim ili pravi autor
Poznata književnica Džoan Rouling, autorka slavnog serijala romana fantazije "Hari Poter", potpisana je na svojim djelima kao "J. K. Rowling", jer je njen izdavač smatrao da knjiga neće imati veliki odjek i popularnost ukoliko izađe sa potpisom ženskog pisca. Smatrali su da tematika kojom se roman "Hari Poter" bavi, neće zainteresovati ciljanu publiku ukoliko vide ženski potpis ispod priče o čarobnjacima i školi magije. Roulingova je dobila savjete da napiše samo nedefinisane inicijale umjesto punog imena i prezimena.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.