Književnost

Pratite nas na Google news

Kusturica: Na nesreću sve veći broj ljudi piše, a sve manje čita

Kusturica: Na nesreću sve veći broj ljudi piše, a sve manje čita
Foto: N.N. | Kusturica: Na nesreću sve veći broj ljudi piše, a sve manje čita
Tanjug

Na sreću, postoji još uvek književnost, ali na nesreću sve veći broj ljudi piše, a sve manje čita, izjavio je danas reditelj Emir Kusturica na početku okruglog stola "Umetnost u vremenima krize i ratova: Pogled iz današnjice" u Jugoslovenskoj kinoteci.

Okrugli sto je centralni događaj dvodnevnog skupa "Beogradski kontrapunkt", koji se treći put održava u Beogradu u organizaciji Ministarstva kulture i informisanja Srbije kao pokretača i Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka kao realizatora, sa ciljem da okupi umjetnike i mislioce iz različitih delova svijeta koji svojim radom značajno doprinose razumijevanju savremenih svjetskih tokova, odnosno situacije u kojoj se čovjek danas nalazi.

Kusturica je naglasio da se umjetnici različito ponašaju u miru i u ratu. 

"Verujem da je odnos umetnika premu ratu uvek odnos prema nečemu što je jako složeno. U prošslosti su se grupe umetnika bavile ubijanjem kao estetskim činom. S druge strane, veliki književnici su pravili portrete ljudi u stanju u kojem je industrija rata proizvela industriju depresije i nevolja koje su se širile poput kuge. Umetnost se proizvodi paralelno s ratom, a nevladine organizacije postoje da bi ispričale priče o poraženom, dok njihovi šefovi i dalje šire rat", kazao je Kusturica. 

Prema njegovim rečima, ukidanje bioskopa kao emocionalnog izraza, i dovođenje ljudi u sferu gledanja u telefone i ekrane dovelo je skoro do ukidanja filmske umetnosti. 

"Na sreću, postoji još uvek književnost, ali na nesreću sve veći broj ljudi piše, a sve manje čita. Nalazimo se u vrzinom kolu i pred nekom velikom promenom koja će doneti novi kvalitet. Ne treba biti pesimista", kazao je Kusturica. 

Pisac Muharem Bazdulj napominje da je umjetnost ključna za razumijevanje vanrednih situacija. 

"Druge oblasti ljudskog duhovnog delovanja kao što su istorija i politika, više se bave nekim apstraktnim konceptima i nekom vrstom kolektivne slike, dok umetnost insistira na individualnom i donosi katarzične momente koji su pojedincu najvažniji", kazao je Bazdulj i dodao da se glas umetnika čuje, ali je prigušen.

"Mi danas živimo u vremenu koje pokušava da individualne glasove distorzira kako bi se što jače čuli glasovi potparola idelogija", kazao je Bazdulj i dodao da je uloga umjetnika u kriznim situacijama da daje glas onima koji glas nemaju. 

"Najveću grešku umetnici prave kada se stave na stranu retrogradnih političkih projekata i kada zaborave na misiju da treba da govore o običnim ljudima", kazao je Bazdulj. 

Ministar kulture i informisanja Srbije Vladan Vukosavljević istakao je da treći put zaredom organizuje susret umjetnika i stavaralaca sa različitih meridijana koji se okupljaju u Beogradu. 

" Evo prilike da čijemo šta misle umetnici koji dolaze iz drugačijih kulturnih krugova, političkih okolnosti i drugačijih istorijskih sadržaja. Imamo goste iz Irana, Kine, Rusije, Švajcarske...Tu su i naši predstavnici. ''Beogradski kontrapunkt'' je mesto poređenja ideja i stavova, njihovog sameravanja i odmeravanja", kazao je Vukosavljević i dodao da je zadatak umjetnika da se hrabro sučavaju s pitanjima koja su bitna za istorijski trenutak. 

"Trudimo se da upravo takve teme izložimo na društvenu i medijsku trpezu jer smo kao i većina sveta izloženi banalnim temama i sadržajima koji služe za zabavu ili barataju industrijom straha ili strepnje. Ovakva promišljanja idu na dobrobit svakom građaninu koji želi da čije nešto novo i podstakne sebe na razmišljanje što jeste najdublji smisao Beogradskog kontrapunkta", kazao je Vukosavljević. 

Ove godine učesnici "Beogradskog kontrapunkta" su pisci Habib Ahmadzade (Iran), Muharem Bazdulj (Srbija), Slobodan Despot (Švajcarska), Džang Ðićing (Kina) i German Sadulajev (Rusija).

Oni će uz moderatore Vukosavljevića i Kusturicu razgovarati o tome kakva je razlika između umjetnika kao stvaraoca i kao građanina u situaciji ratova i kriza, koliko ona određuje njegovo djelovanje, kakva je odgovornost umjetnika u takvim okolnostima, koliko i na koji način umjetnost može pomoći boljem razumijevanju i tumačenju ratnih i kriznih situacija i odnosa.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije