Književnost

Miloš Petković za "Nezavisne": Snovi se ostvaruju kada je glavni motiv ljubav

Miloš Petković za "Nezavisne": Snovi se ostvaruju kada je glavni motiv ljubav
Foto: Nikola Đorđević | Miloš Petković za "Nezavisne": Snovi se ostvaruju kada je glavni motiv ljubav

Spontano je došlo do ideje da napišem knjigu "Kerber - Hronike troglavog psa". Goran Šepa Gale i ja smo jedan drugome bacali rukavice, da tako kažem. Ja sam njega svojevremeno pozvao da bude gost u mom stripu "Super Miško pije Niško", on mene da napišem scenario za spot "Kerbera" i da otvorim njihov koncert u Kombank dvorani.

Usput se negde rodila i ideja za knjigu. Oduvek su me privlačile dobre priče, a priča "Kerbera" je i više od toga. Naravno da je i zbog Galeta, velikog čoveka. U međuvremenu smo se i okumili.

Rekao je ovo za "Nezavisne" srpski pisac, autor dramskih tekstova za pozorište, strip-scenarista  i predavač u školama kreativnog pisanja Miloš Petković, autor knjige "Kerber - Hronike troglavog psa", prve biografije benda "Kerber". Knjiga o bendu iz Niša predstavljena je na 65. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu, a osim Petkovića istoj su prisustvovali i članovi kultnog hard-rok sastava formiranog davne 1981. godine. Petkoviću, koji je poznat kao pisac fantastike, biografija "Kerbera" je prva publicistička knjiga.

"Veliko iskustvo za mene, na neki način i prekretnica. Nimalo lak zadatak, mnogo fragmenata priče, anegdota, važnih događaja, podataka, razgovora sa ljudima. Sve to sastaviti u jednu valjanu priču je kao uspon na veliku, strmu planinu, ovenčanu snegom i ledom. Forma za koju sam se uz saglasnost benda odlučio pomogla mi je na tom putu. Knjiga je romansirana biografija 'Kerbera', smeštena u ambijent podzemnog sveta, gde 'Kerber' čuva ulaz, a monoliti su albumi legendarnog rok benda iz Niša. Ako čitaoci budu uživali onoliko koliko uživaju uz muziku 'Kerbera', barem na tren, biću prezadovoljan", rekao je jedini pisac u istoriji srpske književnosti koji je prije svoje tridesete godine napisao i objavio deset romana.

NN: Šta za Niš znači "Kerber", identifikujete li grad s njima?

PETKOVIĆ: "Kerber" je simbol, sublimat svega onoga što oni predstavljaju. Vezan je za njih zbog ljudi koji su u njemu rođeni, koji su ga obojili svojom muzikom i koji ga vole, a pritom se ne menjaju, već ostaju dosledni. To je ono zbog čega sam ja zavoleo njih. Niš je grad "Kerbera" Branka Miljkovića, Stevana Sremca, Duška Radovića, Kornelija Kovača. Grad bogate istorije i kulture. Malo je i moj, epski i fantastičan, kao žanr kojim se bavim i koji živim. "Kerber" će vas pustiti da uđete u Niš, ali nikada napolje. Niš baš ume da se uvuče u srca ljudi.

NN: Nedavno je preminuo nekadašnji klavijaturista benda Milorad Džeri Džmerković. Hoće li promocije knjige biti posvećene njemu?

PETKOVIĆ: Nažalost, nekoliko ljudi koji su neraskidivi deo čopora više nije sa nama. Među njima je i Džeri. Žao mi je što nisam imao priliku da ga upoznam. Menjao je Branislava Božinovića za klavijaturama dok je Bane bio u vojsci i, koliko znam, to je odlično radio. Jednom "Kerber", uvek "Kerber", to je moj utisak. Knjiga će svakako biti posvećena njemu i bubnjaru Đuričiću, pa Korneliju Bati Kovaču. S moje strane posvećena je mojoj majci Valentini, koja je nedavno preminula. Ona me i uputila na muziku "Kerbera" jer je u Nišu odrastala uz njih.

NN: Ovo nije Vaša prva saradnja sa muzičarima, radili ste i sa liderom "Orthodox Celtsa" Acom Seltikom. Po čemu pamtite to iskustvo?

PETKOVIĆ: Interesantno je da sam u srednjoškolskim danima ponajviše slušao "Kerber" i "Orthodox Celts", a desio se roman "Usnuli zmajevi" u "Laguni" sa Seltikom i knjiga o "Kerberu" u "Čarobnoj knjizi". Snovi se ostvaruju kada je glavni motiv ljubav. Aca je kao i Gale za mene mnogo više od muzičara. Dok smo pisali knjigu, mnogo smo naučili jedan od drugog. Obojica volimo sinergiju.

NN: Dosta ste u svojim romanima obrađivali tematiku mitologije starih Slovena. Odakle potiče to interesovanje, koliko današnji potomci Slovena imaju veze sa svojim precima?

PETKOVIĆ: Odrastao sam uz epsku fantastiku i sve srodne podžanrove. Oni se odlično slažu sa mitologijom. Kako sam sazrevao kao pisac, moja interesovanja su zahvatala sve veće polje delovanja, a u njemu je bila i slovenska i srpska mitologija. I ranije su me privlačile autentične priče koje se vezuju za seoske običaje, vodenice, groblja, stare šume i hrastove. To je deo nas, našeg kolektivnog pamćenja i zato jeste moje opredeljenje. Naša mitologija je vrlo raskošna, ali i zapostavljena, a mi je živimo putem običaja koje i dan-danas primenjujemo. Po tome je, čini mi se, jedinstvena.

NN: Koliko je u današnjem dobu bitno očuvati narodne tradicije i istoriju?

PETKOVIĆ: To je mnogo važno, kao što je važno čuvati jezik svog naroda. To nasleđe ne može da se izmeri kilogramima, nema cenu, nije moje ili vaše. Pripada svima nama, povezuje nas i utiče na to da znamo ko smo, odakle potičemo i ko je svojom krvlju i znojem natapao zemlju po kojoj mi danas hodimo. Za to se, kako bi rekao Tolkin, vredi boriti.

NN: Dobitnik ste nagrada "Sveta Petka", "Svetosavski pečat" i "Zlatni trag". Koliko nagrade znače i obavezuju, šta za Vas predstavljaju?

PETKOVIĆ: Nagradama se nisam nadao, nisam nikada razmišljao o njima. Moj žanr je fantastika, a nju su nagrade uglavnom zaobilazile, ali zato najvažnija nagrada nije, a to je naklonost publike. Nagrade koje ste naveli došle su u nekim ranim godinama za mene, ali mislim da sam ih lepo poneo, bile su mi vetar u leđa, potvrda da sam zakoračio na pravu stazu. Nikada se njima nisam razmetao jer one i jesu samo obaveza da sa svakom narednom knjigom budem još bolji. Dve najveće nagrade za mene su lektira "Čitalića" u kojoj sam se našao sa tri knjige, i medijski naslovi koje su mi prišili "Princ mašte" i "Srpski Petar Pan". To ću, verujem, opravdavati do kraja života.

NN: Kakvi su Vam planovi za budućnost, radite li na novim projektima, gdje se vidite u narednim godinama?

PETKOVIĆ: Produktivnost me nije napustila, moram da priznam. Dosta je toga u planu, ali pomenuću samo nekoliko njih. Za Sajam knjiga u Beogradu stigao je i moj roman za decu "Bili smo zmajevi" u izdanju "Propolis Booksa", a sa ilustracijama (Dobrosava) Boba Živkovića, zatim stiže i strip-izdanje "Tajne stare vodenice" i dve pozorišne predstave. U pripremi su i nova izdanja trilogije "Perunov hroničar", dok ja radim na knjizi i scenariju za jednu video-igru na engleskom jeziku. Čekam i prevod "Patuljaka i vila", mojih romana za najmlađe, na poljski jezik. Kad pogledam sad sve ovo, čini mi se da sam preterao (smijeh).

NN: Možemo li da očekujemo promociju knjige "Kerber - Hronike troglavog psa" u narednom periodu u Banjaluci ili nekom drugom gradu u BiH?

PETKOVIĆ: Da, mada ne znam tačno kad. Mnogo bih voleo. Banjaluka je prelepa, slična je mom voljenom rodnom Nišu. Znajući koliko je "Kerber" popularan i u BiH, a da ima i čitalaca mojih knjiga, verujem da će biti poziva za koje mi, Nišlije, imamo govornu manu. Ne umemo da kažemo ne.

 

Dijalozi u "Kući zmaja" odlični

NN: Skoro je završeno emitovanje serije "Kuća zmaja". Poznato je da je Džordž Martin jedan od pisaca koji je na Vas ostvario veliki uticaj. Kako Vam se sviđa ovaj prequel, jesu li opravdane kritike da se u odnosu na "Igru prijestola" radi o "limunadi"?

PETKOVIĆ: Dopada mi se, iako nije tako dinamična kao "Igra prestola". Ovde je paleta likova mnogo uža, ali mi to (bar do sada) nije zasmetalo. Dopada mi se ovaj prequel, ali da sačekamo do kraja. Svakako bih pohvalio scenariste, dijalozi su odlični. Što se tiče Martina kao pisca, podelio bih jednu anegdotu. Kada sam u srednjoj školi donosio te knjige u gimnaziju, drugi su me gledali kao čudaka, a posle sam iste te ljude zatekao kako na desetogodišnjici mature pričaju o seriji. Martin je, kako je rekao jedan od mojih urednika, uzeo epsku fantastiku i razbio je u paramparčad. Zato je i jednim delom uticao na mene - jer je drugačiji.

 

Stiven King kao uzor

NN: Koliko je na Vas kao pisca uticao Stiven King?

PETKOVIĆ: Uz Džona Tolkina, King mi je najdraži pisac. Od njegovog života, preko priča i mašte pa sve do zarazne moći da bude tako produktivan i posvećen. Kinga vidim kao uzora. Takođe, nesebičan je, voli da podeli svoja iskustva i dobre savete za mlade pisce, to je takođe deo koji mi se dopada. Tu je i specifičan smisao za humor koji ga krasi, i to što mi se čini da ga slava i novac nisu promenili.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije