Književnost

Predstavljen roman Anđelka Anušića "Život iz zasjede"

Predstavljen roman Anđelka Anušića "Život iz zasjede"
Foto: Srna | Predstavljen roman Anđelka Anušića "Život iz zasjede"
Srna

U Biblioteci "Darinka Jevrić" u Domu kulture u Gračanici sinoć je, u prisustvu dvadesetak poklonika pisane riječi, predstavljen roman Anđelka Anušića "Život iz zasjede", koji govori da niko na prostoru Balkana nije duže živio niti živi u zasjedi kao što je to usud Srba.

U osvrtu na svoje viđenje života Srba na međi i u zasjedi od Nemanjića do danas, Anušić se posebno osvrnuo na progon i stradanje Srba iz Krajine u akcijama hrvatskih jedinica "Bljesak" i "Oluja" i pokušaj da se u novim sredinama oslobode međa i zasjede, ali uzaludno.

"O mom pesničkom i književnom sabiru posebno mi je zadovoljstvo predstavljanje najnovijeg romana u Gračanici, na Kosovu i Metohiji, gde je nastala naša pisana reč, kao što je nastalo i sve drugo što čini naše nacionalno biće", istakao je Anušić, rođeni Krajišnik.

On je rekao da još od vremena Turaka, od Nemanjića do danas, "život u zasjedi" nije život koji znači pripremiti napad na nekog, već je to život u kome se brani i čuva goli život, da se sačuvaju nacionalno obilježje, sloboda, dostojanstvo i kućni prag.

"I upravo junak mog romana Veljko Hrvaćanin je jedan od tih Srba iz zasede čiji koreni sežu 800 godina unazad i koji izgnan u koloni, u kojoj se život najbolje učio i naučio, pokušava da opstane opet u zasedi, živeći uglavnom od uspomena na onaj život iz zasede na Kozari", naveo je Anušić.

U osvrtu na položaj srpske krajiške književnosti, Anušić je zamjerio izdavačima i brojnim organizacijama koje se bave promocijom pisane riječi što veličaju, udomljavaju i sa nadahnućem primaju pisce drugih nacionalnosti koji su u vrijeme "Bljeska" i "Oluje", rata u BiH i bombardovanja SR Jugoslavije stajali na strani zločinaca tapšući na svaki pomen progona ili uništenja Srba i srpstva.

U nadahnutom osvrtu, profesor Valentina Pitulić istakla je da je Anušićev roman "Život iz zasjede" uspio da spoji vremena o kojima razmišljaju njegovi stariji junaci sa vremenima iz zasjede glavnog junaka Veljka Hrvaćanina.

"Poput njegovih starijih junaka koji ne mogu da se odreknu bitke na Neretvi, Sutjeske i komunista, tako i njegov Veljko Hrvaćanin, koji živi u zasedi u jednom selu kod Đakovice, a potom u Hrtkovcima i na kraju u Holandiji, ne može da se odrekne onog života `tamo`, kućnog praga i običaja", rekla je ona.

Pitulićeva je navela da Anušićev roman predstavlja "mentalnu odbranu", odnosno usud srpskog kolektiva i pojedinca da "u zasedi, u nemirnim i nemilim vremenima, ostane mentalno zdrav", te pozvala zaljubljenike pisane riječi da obavezno pročitaju ovo djelo. 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije