Književnost

Predstavljena knjiga "Osaćani - nasljeđe generacijskog iskustva"

Predstavljena knjiga "Osaćani - nasljeđe generacijskog iskustva"
Foto: Srna | Predstavljena knjiga "Osaćani - nasljeđe generacijskog iskustva"

U Srebrenici je danas predstavljena knjiga "Osaćani - nasljeđe generacijskog iskustva" autora Dragiše Milosavljevića, istoričara umjetnosti iz Užica.

Kao uvod za promociju knjige o osaćanskim neimarima, dunđerima, dvojica još aktuelnih građevinaca iz ovog kraja predstavili su kako izgleda dijalog između dvojice "banjaka" /kako se nazivaju/ njihovim "osaćanskim /banjačkim/ govorom", kojim se sporazumijevaju na gradilištima kako bi prevazišli određene probleme, a da to gazde ili ostali prisutni ne razumiju.

O knjizi su govorili direktor Narodne biblioteke iz Užica Anđa Bijelić, direktor Narodnog muzeja Užice Slavica Stefanović i autor knjige, koji se nekoliko decenija bavio terenskim i drugim istraživanjima o osaćanskom neimarstvu, čiji je rezultat ova knjiga.

Suizdavači knjige su Narodni muzej Užice i Nacionalni park "Drina" iz Srebrenice.

Bijelićeva je rekla da je riječ o stručnoj knjizi koja je veoma čitka i sadrži mnogo zanimljivih priča i legendi.

Ona je ukazala da se generacijsko neimarsko ili banjačko iskustvo u Osatu prenosilo i mlađi su učili od starijih i nastavljali dunđersku tradiciju koja je imala posebnu etiku i estetiku, kao i govor koji se sastojao od oko 300 riječi, što je bilo dovoljno banjacima da se sporazumiju međusobno, snađu i riješe određene probleme za koje drugi nisu trebali da znaju.

- To je taj njihov muški, dunđerski, neimarski ili banjački jezik koji im je olakšavao međusobnu komunikaciju i tajnost sporazumijevanja - istakla je Bijelićeva i naglasila da se graditeljska kultura u Osatu /istočni dio opštine Srebrenica/ prenosila "sa koljena na koljeno" i da je ponos svakog neimara bio da iznjedri dobrog nasljednika i nije bilo ljubomore pri izučavanju neimarskog zanata.

Stefanovićeva je rekla da je autor decenijama istraživao fenomen Osaćana i da ova monografija sadrži mnogo stručnih i dokumentarnih podataka, ali posebna njena vrijednost su iznesene legende i usmena kazivanja neimara koji su pečalbarili u toku građevinske sezone, a u zimskim mjesecima kod svojih kuća prepričavali doživljaje i razne dogodovštine na koje su nailazili prilikom gradnje i odnosu sa ljudima u pečalbi, a posebno sa gazdama i njihovim porodicama.

- To su divno ispričane i dočarane priče, dosjetke i iskustva koja ovu knjigu čine izuzetno zanimljivom, kao i graditeljska tradicija područja Osata - istakla je Stefanovićeva.

Uz napomenu da su Osaćani gradili kuće, crkve, džamije i druge objekte od drveta jedinstvenih oblika svojim specifičnim stilom gradnje i izgledom krovova i da su to uvijek bili objekti za nekoliko generacija, Stefanovićeva je ukazala da su to bile veoma kvalitetne građevine.

Prema njenim riječima, Osaćani su obnavljali Srbiju od kraja 18. do skoro polovine 20. vijeka i uprkos ratovima i modernizaciji u Srbiji još postoji veliki broj autentičnih objekata koje su oni gradili.

Autor monografije Drgiša Milosavljević rekao je da su Osaćani tradicionalni neimari, virtuozi, majstori u graditeljstvu i da su oni u velikoj mjeri obnavljali Srbiju nakon buna i ratova i po njima je i nastala sintagma "kuća osaćanka", koja predstavlja drvenu kuću specifičnog oblika na kamenim temeljima.

- Posebno su zanimljive priče neimara, dunđera ili pečalbara. Legende, pripovesti, doživljaji i iskustva, snalažljivost i oštroumnost su krasili graditelje koji su u najtežim trenucima svojim internim `osaćanskim govorom` podizali moral i raspoloženje na gradilištima. Graditeljska tradicija predstavlja značajan dio kulture ovog područja koja je vezivala narod i graditelje - rekao je Milosavljević.

On je istakao da posebnu draž ovoj knjizi daju priče.

- Zimi se nije moglo raditi, ali su pečalbari imali o čemu pričati u njihovim selima čekajući novu sezonu i odlazak od kuća, a to je zaista bogata i zanimljiva usmena baština - naveo je Milosavljević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije