TREBINJE - U Muzeju Hercegovine u Trebinju je, u organizaciji Centra za informisanje i obrazovanje iz ovog grada, promovisano kapitalno djelo Rječnik istočnohercegovačkih matičnih govora, autora Nedjeljka Marića, nekadašnjeg istaknutog novinara, publiciste i dugogodišnjeg urednika "Glasa Trebinja", koji je preminuo prije godinu i po.
Kao plod više od četiri decenije predanog rada na sakupljanju i tumačenju leksičke građe ovog kraja iz govorne prakse, književnosti i stručne literature, Marićevo djelo na blizu 1.000 stranica donosi oko 90.000 opisanih i primjerom ilustrovanih leksičkih jedinica istočnohercegovačkih matičnih govora.
Doktor lingvističkih nauka profesor dr Miloš Kovačević, koji je bio jedan od promotora Marićevog rječnika, rekao je da je teško povjerovati da od vremena Vuka Karadžića i dva njegova rječnika, iz 1818. i 1852. godine, nikada nije napravljen nijadan rječnik Hercegovine osim ovog.
"To je zbog toga što je istočnohercegovački dijalekat ušao u osnovicu književnog jezika i valjda se mislilo da je sve što je u književnom jeziku zapravo hercegovačko, a Neđo Marić nam je pokazao da to nije tačno, iako je istinito i to da je najveći broj i gramatičkih i leksičkih osobina podarila upravo Hercegovina, ono što danas svi Srbi smatraju srpskim književnim jezikom", kazao je profesor Kovačević, napominjući da je u prvom Vukovom rječniku bilo malo više od 27.000 riječi, a u drugom malo više od 50.000, dok Marićevo djelo ima blizu 100.000 leksema.
Prof. dr Jelica Stojanović s Filološkog fakulteta u Nikšiću naglasila je da Rječnik istočnohercegovačkih matičnih govora, autora Nedjeljka Marića, predstavlja jedan veliki trud, podvig vrijedan divljenja, s obzirom na broj riječi s jedne i na rad na opisu riječi i preciziranja lepeze njihovih višeznačnosti sa druge strane.
"Tu višeznačnost Marić ilustruje primjerima iz govora koji sami sobom predstavljaju zanimljive misli iz djetinjstva, izlaze iz glave naroda i slika su životnih prilika. Ovakav rezultat mogao je proisteći samo iz dugotrajnog i posvećenog rada, o čemu svjedoči, kako kaže autor rječnika, njegovo četrdesetogodišnje druženje s riječima i ljudima. A to ide zajedno. Treba voljeti i riječi i ljude, treba imati istrajnosti, pregnuća, požrtvovanosti i predanosti i, što je najvažnije, ljubavi da bi se dobio ovakav sabir riječi. Nedjeljko Marić je očigledno sabrao sve te osobine u sebi i pretočio u ovaj impozantan rječnik", istakla je ona.
Prof. dr Mihailo Šćepanović s Filološkog fakulteta Beograd rekao je da bi za ono što je Marić uradio jednom institutu trebalo mnogo godina.
"Autor se oslanjao na dostupnu dijalektološku literaturu, a sa druge strane, više je vjerovao, ja bih rekao, svom hercegovačkom jezičkom znanju i svojoj zdravoj i naučenoj pameti", kazao je profesor Šćepanović, dodavši da je Marić imao oslonca na rječnicima koji su se prije njega pojavili, prije svega u rječniku Milije Stanića.