Pozornica

Pratite nas na Google news

Dobitnik NIN-ove nagrade Vladimir Pištalo

Dobitnik NIN-ove nagrade Vladimir Pištalo
Dobitnik NIN-ove nagrade Vladimir Pištalo
Agencije

BEOGRAD - Dobitnik NIN-ove nagrade za najbolji srpski roman objavljen u 2008. godini je književnik Vladimir Pištalo za djelo "Tesla, portret među maskama", koji je objavljen u izdanju zrenjaninske "Agore".

"Pištalov roman je izabran tesnom većinom glasova", saopštio je predsjednik žirija Milan Vlajčić.

Za Pištala su, pored Vlajčića, glasali Milo Lompar i Stevan Tontić, dok je roman Radoslava Petkovića "Savršeno sećanje na smrt" u izdanju "Stubova kulture" dobio glasove Aleksandra Jovanovića i Slobodana Vladušića.

"Pištalov roman prati životnu putanju Nikole Tesle na neobičan i za našu kulturu potpuno nov način, izbegavši tradicionalnu vizuru sukoba našeg naučnika s avetima američkog merkantilizma i napisan je poetskim stilom sa mnogo epifanijskih trenutaka, uz niz izvanredno oblikovanih sporednih likova", navodi se u obrazloženju žirija.

Prema Vlajčićevim riječima, prevagu je odnijela njegova poetska slikovitost, izvrsno poznavanje istorijskih činjenica i Teslinih vizionarskih ideja.

Za NIN-ovu nagradu ove godine je konkurisalo sedam autora. Žiri je u uži izbor uvrstio romane "Tesla, portret među maskama" Vladimira Pištala, "Hamam Balkanija" Vladislava Bajca, u izdanju "Arhipelaga", "Moja poslednja glavobolja" Laure Barne, "Nevidljivi" Aleksandra Gatalice, u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Beograd i "Top je bio vreo" Vladimira Krcmanovića u izdanju "Via printa". U užem izboru našla su se i djela Radoslava Petkovića "Savršeno sećanje na smrt" i Svetislava Basare "Dnevnik Marte Koen" u izdanju "Derete", koji su već jednom odnijeli ovo prestižno književno priznanje.

Nagrada će ovogodišnjem laureatu Vladimiru Pištalu biti svečano uručena 30. januara u Skupštini grada Beograda, a priznanje se sastoji od diplome redakcije časopisa NIN i 900.000 dinara koje daruje "Telekom Srbija".

Vladimir Pištalo rođen je 1960. godine i jedan je od najznačajnijih savremenih srpskih pripovjedača. Njegova najpoznatija ostvarenja su poetske proze: "Slikovnica", "Manifesti", "Noći", "Kraj veka", zbirke priča "Vitraž u sećanju", "Priče iz celog sveta" i roman "Milenijum u Beogradu".

Osim ovih, Pištalo je i autor dvije neobične literarno-biografske knjige - "Aleksandride", bajkovite istorije o životu Aleksandra Makedonskog i novele "Korto Malteze".

Francuski prevod romana "Milenijum u Beogradu" bio je u najužem izboru za prestižnu godišnju nagradu "Femina" za najbolji prevedeni roman na francuski jezik. Pištalo već godinama živi u SAD. Doktorirao je na temi tri identiteta srpskih iseljenika: srpskom, američkom i jugoslovenskom, a na Univerzitetu u Vusteru u Masačusetsu predaje savremenu američku i svjetsku istoriju.

Dobitnici

  • 1988. Dubravka Ugrešić "Forsiranje romana reke"
  • 1989. Vojislav Lubarda "Vaznesenje"
  • 1990. Miroslav Josić Višnjić "Odbrana i propast Bodroga u sedam burnih godišnjih doba"
  • 1991. Milisav Savić "Hleb i strah"
  • 1992. Živojin Pavlović "Lapot"
  • 1993. Radoslav Petković "Sudbina i komentari"
  • 1994. Vladimir Arsenijević "U potpalublju"
  • 1995. Svetlana Velmar-Janković "Bezdno"
  • 1996. David Albahari "Mamac"
  • 1997. Milovan Danojlić "Oslobodioci i izdajnici"
  • 1998. Danilo Nikolić "Fajront u Grgetegu"
  • 1999. Maksimilijan Erenrajh Ostojić "Karakteristika"
  • 2000. Goran Petrović "Sitničarnica 'Kod srećne ruke'"
  • 2001. Zoran Ćirić "Hobo"
  • 2002. Mladen Markov "Ukop oca"
  • 2003. Vladan Matijević "Pisac izdaleka"
  • 2004. Vladimir Tasić "Kiša i hartija"
  • 2005. Miro Vuksanović "Semolj zemlja"
  • 2006. Svetislav Basara "Uspon i pad Parkinsonove bolesti"
  • 2007. Dragan Velikić "Ruski prozor"

Prvi laureat Dobrica Ćosić

NIN-ova nagrada za književnost dodjeljuje se od 1954. godine, a prvi dobitnik tog priznanja bio je Dobrica Ćosić za roman "Koreni". Ćosiću je ova nagrada ponovo dodijeljena 1961. godine za roman "Deobe". Pored njega dvostruki dobitnik ovog prestižnog priznanja je bio i Živojin Pavlović za romane "Zid smrti" 1985. i "Lapot" 1992. godine, a jedini trostruki laureat bio je književnik Oskar Davičo. On je NIN-ovu plaketu prvi put dobio 1956. godine za roman "Beton i svici", a potom 1963. godine za "Gladi" i 1964. za roman "Tajne". Nagrada nije dodijeljena samo 1959. godine, a prošle godine je pripala Draganu Velikiću za roman "Ruski prozor".

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije