Dominik Lor je kustoskinja iz Italije koja trenutno boravi u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banjaluci i zajedno sa timom tehničara priprema postavku "Italija. (Ne)vidljive priče".
Izložba će u pomenutoj instituciji kulture biti otvorena u četvrtak, s početkom u 20 časova, a riječ je o postavci koju uz Dominik Lor priprema i kustoskinja Micol di Verolija. Kustoskinje će predstaviti radove 15 savremenih italijanskih umjetnika isključivo u vezi sa nematerijalnom kulturnom baštinom Italije. Projekat organizuje "Glokal projekat" (Glocal Project Consulting) u saradnji sa Centralnim institutom za demoetnoantropologiju i Muzejom civilizacija iz Rima, a promovišu ga UNESCO i italijanska ambasada u Bosni i Hercegovini. O svemu tome je za "Nezavisne" govorila Dominik Lor.
NN: Objasnite nam ukratko o čemu govori izložba?
LOR: Prije dvije i po godine kontaktirao nas je UNESCO i Muzej popularne kulture iz Rima, kako bismo uradili izložbu koja je u vezi sa nematerijalnim nasljeđem Italije. To je aktuelna tema danas, ali i veoma značajna zato što baštini sjećanje jednog kolektiva i države. Izložba obuhvata sve što čini svakodnevni život Italije, dakle rituali iz oblasti kulture, tradicije, religije... Italijanska kuhinja je, recimo, jedan primjer tog nematerijalnog nasljeđa, proces pravljenja vina i slično.
NN: Šta je najvažnije iz te baštine što želite predstaviti izložbom?
LOR: Religijske procesije i karnevali su najvažniji dijelovi. Venecijanski karneval je, recimo, na UNESCO-ovoj listi nematerijalnog nasljeđa. Duž cijele Italije održavaju se manifestacije koje su religijskog karaktera, ali i one koje su svjetovnog, takozvane procesije. Održavaju se jednom godišnje i ljudi se tokom cijele godine spremaju za njih, jer one podrazumijevaju velika okupljanja ljudi, povorke, predstave, izradu kostima, a sve to, takođe, nalazi se na UNESCO-ovoj listi nematerijalne baštine.
NN: Iz kog perioda italijanske istorije vode porijeklo procesije?
LOR: Iz srednjeg vijeka i renesanse. Ovo je zapravo izložba koja je u vezi sa Italijom malog čovjeka. To nije zvanična istorija Italije i nešto što je dobro poznato, nego istorija, uslovno rečeno, običnog čovjeka u Italiji.
NN: Tu istoriju prikazalo je 15 savremenih umjetnika. Kakva djela možemo vidjeti?
LOR: Postoji nekoliko dokumentarnih filmova koji će biti prikazani u toku izložbe, a koji se upravo tiču prikaza tih procesija, svakodnevnog života, tradicije i kulture. Imamo repliku malih seoskih marketa, odnosno tezgi na otvorenom. Tu su prikazani prodavci vode, hrane i raznih namirnica. Značajno je napomenuti da se izložba ne tiče samo sakralnog dijela tradicije, nego tu ima dosta paganskog i svakodnevnog života koji nije vezan za religiju. Religija je tek jedan segment.
NN: Na koji način su birani umjetnici čija će djela biti izložena?
LOR: Prilikom odabira bilo je veoma bitno da izaberemo lokalne umjetnike koji su veoma dobro upoznati sa tradicijom, kako bismo mogli na najbolji način interpretirati navike italijanskog čovjeka kroz istoriju. Na taj način imamo savremena djela koja se tiču tradicije. Na primjer, Tommaso Cascella stvorio je replike marketa na otvorenom, dok je Maria Lai, veoma značajno ime u italijanskoj umjetnosti i jedina umjetnica zastupljena na ovoj izložbi koja više nije među živima, učestvovala je u kreiranju kostima za religijske procesije i jedna od maski koje je ona pravila će biti prikazana na izložbi. Ona je bila vezana za svoju religijsku zajednicu i veoma je dobro poznavala tradiciju Italije.
NN: Da li se u jednom od svojih segmenata izložba odnosi i kritički prema tradiciji?
LOR: Da, jedan od radova ima i rodnu konotaciju, s obzirom na to da izložba obuhvata vrijeme kada su žene bile zadužene za kuću i kućne poslove. Pored prikaza tradicije, svakako da su neki umjetnici pokušali da se ironično osvrnu na neke od stereotipa koji vladaju čak i u današnjem društvu. Jedan od primjera je i umjetnik Dario Ghibaudo, koji je napravio mapu Italije sačinjenu od malih modela Isusa Hrista, kritikujući negativne pojave u Katoličkoj crkvi.
NN: Izložba nakon Banjaluke nastavlja svoj put?
LOR: Tako je, izložba je trenutno na evropskoj turneji, a nakon Banjaluke, postavka će gostovati u Mostaru. Paralelna postavka s ovom koja se tiče nematerijalnog nasljeđa Italije trenutno gostuje u Latinskoj Americi, a takođe je gostovala u Jermeniji i Meksiku.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.