Međunarodna kolektivna izložba “Zaobilazne strategije” biće otvorena 8. maja u galeriji "Bel Art" u Novom Sadu i trajaće do 29. maja.
Projekat je nastao u saradnji sa atinskom galerijom "Alma" , i u njemu učestvuju grčki umjetnici Konstantinos Patsios, Halid Krisinas-Elagan i Andreas Vousouras u dijalogu sa srpskim umjetnicama - Irenom Kovač, Majom Erdeljanin i Monikom Sigeti.
Autor koncepta je Stefanos Tsitsopoulos, književnik, novinar i producent, a selektorke postavke su Marija Alpani i Vesna Latinović.
Grčki trio autora - Andreas Vousouras, Konstantinos Patsios i Halid Krisinas-Elagan korespondiraju jedan sa drugim, uz distancu. Njihove "strategije" se ponekad slažu, a nekad se i razilaze. Oni koriste različite tehnike kao - kolaž, slikanje, preklapanje, filtriranje i dvosmislena značenja - Je li završeno?/Nedostaje li nešto/Samo nastavite.
Kartice i misao Šmita i Enoa, povezuje suštinu izložbe "Zaobilazne strategije", kako je zapisao autor koncepta - Stefanos Tsitsopoulos, pisac i novinar.
Likovni kritičar Sava Stepanov je analizirao djela sve tri srpske slikarke, te primijetio da Maja Erdeljanin kombinuje akvarel slikanje sa fragmentima izdvojenih iz novina i magazina, pri čemu ona bilježi sekvence proteklog dana.
On je takođe ocijenio da je Irena Kovač skoro kompletan kreativni stil do sada u karijeri zasnovala na kolažnom prikazu strukture motiva, i njene kolažne slike su - prikazi porodice, dalekih rođaka, bliskih prijatelja, kadrovi iz vojske, letovanja, igranke, izleti, modni trendovi, prvi automobil, prvi koraci.
Monika Sigeti uspijeva da isiječe fotografije, izdvoji neke prepoznatljive detalje iz stvarnosti i onda ih kombinuje, gdje ima realnih predstava životnih situacija i autentičnih prizora svijeta, u kojima postoji nota tajanstvenosti, iščekivanja, napetosti i tihe ugroženosti, istakao je Sava Stepanov, likovni kritičar.
U srpsku umjetnost kolaž je "uveden" tokom prve polovine 20. vijeka, kada se ponovio obrazac Pabla Pikasa - upotrebe neslikarskih materijala i fragmenata u kubističkim slikama i crtežima.
"Ivan Radović je prvi upotrebio kolaž u srpskom slikarstvu, a ovde se radi o pravim avangardnim istraživanjima i konkretnom doprinosu modernoj evropskoj umetnosti svog vremena" zapisala je Žana Gvozdenović u tekstu izložbe, prenosi Tanjug.
Sredinom 1970-ih, slikar Peter Šmit i britanski muzičar Brajan Eno izdali su crnu kutiju sa 115 ručno izrađenih karata, od kojih je svaka nudila neki savjet.
Kutija je nazvana "zaobilazne strategije", a svrha - misija svake kartice bila je da pruži "korisne" savjete, uz metodu koja podseća na kineske kolačiće sudbine, kako bi pomogle u rješavanju raznih dilema koje stvaraju probleme umjetnicima i njihovoj publici.
Povezano sa nadrealizmom i eksperimentiranjem, 115 karata Šmita i Enoa nisu riješile dileme, već su čak pojačali zabrinutost, uz stvaranje novih dilema unutar starih.
Zaobilazne strategije predstavljale su pokušaj pomjeranja granica, s ciljem da podstaknu na nova razmišljanja o umjetnosti i kreativnosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.