Vizuelna umjetnost

Pratite nas na Google news

Miljanović o izložbi "Rekonstrukcija": Ljudske katastrofe rađaju inovativniju umjetnost

Miljanović o izložbi "Rekonstrukcija": Ljudske katastrofe rađaju inovativniju umjetnost
Foto: N.N. | Miljanović o izložbi "Rekonstrukcija": Ljudske katastrofe rađaju inovativniju umjetnost
Milan Rakulj

Izložba "Rekonstrukcija - četiri pogleda na savremenu umjetničku scenu Republike Srpske", biće otvorena danas, u 12 časova, u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske (MSURS). Postavka je rezultat zajedničkog rada četvoro kustosa Lane Pavlović, Žane Vukičević, Maše Čavić i Mladena Banjca, a osmišljena je sa ciljem da pruži različita viđenja savremene umjetničke scene u Republici Srpskoj i tako istakne njenu heterogenost.

Četiri faze izložbe obrađuju teme progresa, revolta, migracije i autorefleksije, a publika će imati priliku da vidi radove 22 umjetnika. U pitanju su: Nada Arnaut, Aleksandar Bajunović, Viktorija Banda, Igor Bošnjak, Mladen Bundalo, Dragana Vidljinović, Dragana Grašar, Milena Ivić, Nikola Kekerović, Ninoslav Kovačević, Nina Komel, Aleksandra Kuzmanović, Vesna Majstorović, Nenad Malešević, Miodrag Manojlović, Radenko Milak, Mladen Miljanović, Aleksandar Milošević, Renato Rakić, Vojislav Ritan, Diana Todić i Glorija Tubak.

Izložba će biti otvorena do 25. septembra tekuće godine, a povodom iste za "Nezavisne" u kratkom intervjuu govorio je Mladen Miljanović.

NN: Šta mislite o ideji MSURS da na jednom mjestu okupi radove 22 umjetnika iz Republike Srpske i koliko je to čest slučaj danas i ovdje?

MILJANOVIĆ: Mislim da je to definitivno za svaku pohvalu, zato što su upravo ovakve izložbe nešto što nedostaje našoj sceni iz razloga jer se na ovakvim izložbama valorizuju recentne umjetničke prakse s akcentom na status, godine i razvoj karijere umjetnika. Izložba ovakve vrste mnogo znači, posebno zbog toga što je u ovom slučaju problemski postavljena. Četiri kustosa su zapravo selektovala umjetnike na osnovu problemskog koncepta. Mislim da će ova izložba na određen način analiziratri stanje na sceni, koje su dominantne teme i čime se umjetnici kod nas zapravo bave.

NN: Vaši radovi biće izloženi u okviru treće faze izložbe koja obrađuje temu migracije. Koliko su migracije bliska tema ovom podneblju s obzirom na to da se o Balkanskom poluostrvu često priča kao o raskrsnici svjetova?

MILJANOVIĆ: Migracije su jedan širok pojam i one obuhvataju dosta onoga što se sažima u ideju samog kretanja ljudi, odnosno mijenjanja njihovog mjesta prebivališta. Kod nas definitivno postoje umjetnici koji obrađuju ovu temu i danas je ova tema više nego aktuelna, jer ideja migracija i slobode migracija jeste suština ideje slobode života danas. Vidjećemo kako je kustos Žana Vukičević kroz selekciju umjetnika u tom dijelu izložbe koji se tiče migracija, napravila izbor na koji način on pokazuje da se i kod nas bavimo tom problematikom.

NN: Sve češće slušamo da je pandemija pogubno uticala na umjetnost. Šta Vi mislite o ovoj temi?

MILJANOVIĆ: Ne bih se baš složio s tim da je pandemija pogubno uticala na umjetnost. Ja zastupam tu tezu da se umjetnost uvijek rađala inovativnija, progresivnija, pluralnija upravo nakon velikih ljudskih katastrofa. Ako uzmemo samo Drugi svjetski rat, koji je kao veliki globalni događaj donio mnogo smrti, užasa i razaranja, a umjetnost je nakon njega doživjela neku vrstu procvata u različitim oblastima i smjerovima, to može potvrditi ovu tezu. Stoga se uopšte ne bih složio s tim da je pandemija koja je u posljednjim mjesecima pokorila čitav svijet nešto što će katastrofalno uticati na same umjetnike. Ona možda jeste uticala na one registre umjetnosti koji se tiču komercijalnih aspekata i tog nekakvog tržišnog umjetničkog dijela koji kod nas svakako i ne funkcioniše, tako da nas to gotovo i ne dotiče.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije