BANJALUKA - Mladen Miljanović, poznati vizuelni umjetnik iz Banjaluke, trenutno izlaže u galeriji "Šafhof kunstlerhaus" u Fajsingu, u blizini Minhena, na izložbi "Istočni slatkiš", gdje se uz nekolicinu umjetnika predstavio radom "Didaktički zid".
Kako piše u samom opisu izložbe, ona se odvija u okviru međunarodnog umjetničkog projekta, koji je pokrenula mađarsko-slovačka umjetnica Iona Nemeš. Šest umjetničkih institucija iz šest evropskih zemalja sarađuje u projektu koji sufinansira program "Kreativna Evropa" Evropske unije. Partneri na projektu zajedno organizuju izložbe, radionice i istraživački rad u dvogodišnjem periodu.
"'Istočni slatkiš' je međunarodni, interdisciplinarni, savremeni projekat vizuelne umjetnosti sa jakim fokusom na umjetnička istraživanja. Trideset godina nakon pada Berlinskog zida 1989. godine, projekat namjerava da razmisli o tome kako su ove promjene uticale na zemlje centralne Evrope i Evropu u cjelini. Izložbeni dio 'Prelazak granica' predstavlja umjetničke pozicije koje istražuju, preispituju i prevladavaju na subverzivan način granice u Evropi i oko nje", stoji u opisu izložbe.
Tim povodom Miljanović za "Nezavisne" kaže da je riječ o izložbi koja je zbog pandemije otvorena online, a na koju se posjetioci unaprijed zakazuju zbog ograničenja broja ljudi koji mogu boraviti u galeriji.
Kako kaže Miljanović, izložba će biti postavljena tokom maja, juna i jula tekuće godine, s tim što je u junu planiran razgovor s umjetnicima u okviru same izložbe.
"Didaktički zid" Mladena Miljanovića, zapravo, subverzivna je edukativna instalacija koja za fokus uzima problem migranata, izbjeglica, raseljenih i apatrida te njihove poteškoće pri kretanju ka željenom geografskom cilju. Ovaj rad prvobitno je bio postavljen u Bihaću 2019. godine, a kustos izložbe bio je Irfan Hošić.
"'Didaktički zid' je i rađen u saradnji sa Gradskom galerijom Bihać u Bihaću sa kustosom Hošićem. Rađen je kao rad za određeno mjesto, jer 2019, u tom trenutku Bihać, kao i danas, bio je grad u kojem najveći broj migranata stoji u redu ispred hrvatske granice pokušavajući da na razne načine pređe u Evropsku uniju", govori Miljanović. On dodaje i kakav je odjek izložba tada izazvala.
"Tada ja nisam znao da li će to imati ikakve praktične primjene, ali se tokom izložbe pokazalo da te ilustracije iz vojnih knjiga imaju i svoju praktičnu vrijednost u davanju prve pomoći, u prelaženju prirodnih ili vještačkih prepreka, u orijentaciji ili signalizaciji u slučaju opasnosti", ističe Miljanović.
S obzirom na to da je problem migranata prije pandemije bio i u fokusu većine svjetskih medija, Miljanović govori o tome da li znatno manji fokus na migrante danas automatski znači i da su njihovi problemi manji.
"Muka s kovidom zabavila nas je sobom, ali, s druge strane, većina tih ljudi se u ovome svemu našla između čekića i nakovnja, jer čitav taj put nije lak. 'Didaktički zid', zapravo, pored tog edukativnog i didaktičkog aspekta koji se odnosi na migrante, nije samo ekskluzivno namijenjen za njih. On je priručnik i za ljude koji se bave planinarstvom, koji beru gljive ili borave u prirodi, ali u okviru ove izložbe taj rad je predstavljen na način da Evropi prikaže sa čime se sve pojedinci koji nisu dio Evrope, a i mi smo ti, suočavaju da bi se domogli teritorije Evropske unije", zaključuje Miljanović.
O ovoj postavci nadahnuto je pisao kustos Irfan Hošić, primjećujući da je Miljanović postao alhemičar koji elemente vojnog pretvara u elemente socijalnog.
"Stoga je 'Didaktički zid' vrlo vrijedan društveni prilog - pacifistički i ka čovjeku orijentiran alat proizišao iz destruktivne i militantne didaktike sofisticiranoga rat(ovanj)a današnjice", primijetio je Hošić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.