Muzej Žitomislić organizovao je sinoć tribinu "Diana Budisavljević – zaboravljena heroina" i izložbu "Јasenovački mučenici u svjetlu Vaskrsenja" u kojoj su objedinjeni radovi monahinja iz Manastira Јasenovac.
Muzej Žitomislić bio je premali da primi sve one koji su došli čuti svjedočenje o herojstvu Diane Budisavljević koja je tokom Drugog svjetskog rata iz logora smrti spasila oko 10 hiljada srpske djece.
Herojstvo i plemenitost Diane Budisavljević godinama su bili gurnuti pod tepih, a njen lik je oživio sa knjigom "Diana Budisavljević - Prešućena heroina Drugog svjetskog rata", Nataše Mataušić.
Mataušićeva je rekla da je ova tema dugo godina bila zanemarena ili interpretirana na način kako je to odgovaralo tadašnjim vladajućim strukturama i da se konačno godina počelo govoriti o Diani na osnovu dokumenata i svjedočenja.
Ona je istakla da joj je, kada je završila knjigu, najdraže bilo što je Diani vratila priznanje koje u stvari nikada nije ni dobila za svoj humanitarni rad.
"Nisam ja bila prva koja je otkrila Dianu, ali sam pokušala otkriti mjesta na kojima je bila, njen rad i ljude koji su radili sa njom i žrtvovali se, a bili su potpuno izbrisani iz istorije", rekla je Mataušićeva.
Iz biografija mnogo ljekara, koji su radili sa Dianom, bio je potpuno izbrisan period od 1941. do 1945. godine, te je, kaže Mataušićeva, bio lavovski posao sve istražiti i prikupiti.
Upravo obimna građa koja je prikupljena mogla bi biti objavljena u nastavku rada Mataušićeva o ovoj temi.
Tokom rada, kaže, prikupila je veliki broj fotografija i dokumenata, te ističe da će pokušati da priču o Diani ispriča na osnovu njih, da oni govore sami o sebi.
Mataušićeva je dodala da je rado došla u Mostar jer su prve žene sa djecom koje su bile u Logorgradu u kome je djelovala Diana bile žene iz Mostara.
Moderator na tribini, teolog Milja Tupanjanin rekla je da je knjiga zanimljiva sa više aspekata, prvenstveno što osvjetljava jedan težak period istorije i govori o humanim djelima žene koja nije zaslužila da budu zaboravljena.
"O njoj u posljednjih 20 godina šira javnost skoro ništa nije znala. S druge strane, zanimljivo je to što ova knjiga govori o jednoj ženi koja nije bila vojnik, a jeste bila heroj i žrtvovala je sve za druge", istakla je Tupanjanin.
Kustos Muzeja Žitomislić Miloš Јanjić kaže da je postavka "Јasenovački mučenici u svjetlosti Vaskrsenja" djelo sestara iz Manastira Јasenovac i da su na slikama motivi stradanja i mučeništva ljudi koji su postradali u logorima.
"Specifičan je način slikanja. One su željele da na svoj način prikažu to stradanje i prelazak iz smrti u život", rekao je Јanjić.
On je naveo da će postavka biti u Manastiru Žitomislić narednih mjesec dana i da svi treba da dođu i pogledaju jer treba da budu ponosni na jasenovačke stradalnike.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.