Vizuelna umjetnost

Otvorena izložba "Was ist Kunst Bosnia and Herzegovina / Heroji 1941-1945"

Otvorena izložba "Was ist Kunst Bosnia and Herzegovina / Heroji 1941-1945"
Foto: N.N. | Otvorena izložba "Was is Kunst Bosnia and Herzegovina/Heroji 19411945"

BANJALUKA - Izložba "Was ist Kunst Bosnia and Herzegovina/Heroji 19411945", poznatog slovenačkog umjetničkog kolektiva, grupe "Irwin", u četvrtak uveče, 29. novembra, na Dan republike nekadašnje socijalističke Jugoslavije, svečano je otvorena u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske (MSU RS).

Postavka je plod saradnje između ove institucije i Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, koji je do početka devedesetih godina prošlog vijeka nosio naziv Muzej revolucije i u čijim depoima su čuvane izložene slike.

Djela su nastala za vrijeme socrealizma, i u periodu od 1948. do 1953. godine prestižni umjetnici tog vremena po nalogu Vlade tadašnje Republike Bosne i Hercegovine dali su portrete heroja Narodnooslobodilačke borbe (NOB), da bi nakon jednog izlaganja pedesetih godina prošlog vijeka polako pala u zaborav. Zahvaljujući restauraciji, koju je 2013. godine sproveo Historijski muzej BiH, stotinak portreta heroja Drugog svjetskog rata ponovo je ugledalo svjetlo dana, sada i u prepoznatljivim "Irwin" ramovima, posebno izrađenim za izložbu u Banjaluci. Otvaranju izložbe prisustvovali su članovi grupe "Irwin": Dušan Mandič, Miran Mohar, Roman Uranjek i Borut Vogelnik, dok je njihov kolega Andrej Savski zbog obaveza u Njujorku bio opravdano odsutan. Više o samoj postavci prilikom otvaranja govorili su Sarita Vujković, direktorica MSU RS, Svjetlana Hadžirović, kustoskinja Historijskog muzeja BiH, te Miško Šuvaković, cijenjeni profesor Univerziteta u Beogradu i teoretičar umjetnosti, koji je i otvorio izložbu.

"Vi na ovoj izložbi nemate slike grupe 'Irwin'. Oni su dobri slikari, ali ovde nisu slikali. Ovo su slike koje su preuzete, prenesene iz jednog sveta u drugi, a taj prenos se vidi kroz neobični dodatak koji svaku ovu sliku određuje i koji bi svojom pojavom iritirao političke socijalrealiste, koji bi estetski i politički provocirao moderniste, a to je crni, teški, barokni, romantičarski, nemački, slovenački ili kakav god hoćete drugi ram", kazao je Šuvaković. On je skrenuo pažnju da publika u ovoj izložbi neće dobiti brend i ključ za čitanje.

"Dobićete situaciju nesigurnosti, da li je ovo apologija herojima ili dekonstrukcija heroja, da li je to divljenje prema herojskoj mladosti koja je sanjala bolji svet ili je to cinizam onih koji znaju da boljeg sveta nikada neće biti", ističe Šuvaković. Ovo je u isto vrijeme, dodaje on, sjećanje na Jugoslaviju i suočenje sa nesigurnošću, fascinacija Jugoslavijom i odbacivanje Jugoslavije.

"S jedne strane, ovi heroji su predstavljeni u funkciji redimejda, a s druge, imali smo priliku da sarađujemo sa najintrigantnijim i najaktuelnijim umjetničkim kolektivom i pojavom koja pripada savremenoj umjetnosti. Na poseban način smo povezali dvije epohe i odlučili da izložimo portrete ovih mladih ljudi koji su svoje živote dali za državnost zemlje koja je na današnji dan slavila svoj praznik", kazala je Vujkovićeva, prepuštajući riječ Svjetlani Hadžirović, koja je rekla nešto više o istorijatu i značaju konzervacije i restauracije kojima su portreti bili podvrgnuti. Ona je kazala da su portreti za vrijeme posljednjeg rata u BiH bili oštećeni mecima i gelerima, a i zub vremena je učinio svoje.

"Restauratori su na pojedinim portretima namjerno uradili djelimičnu restauraciju. Nadam se da ćete to primijetiti. Negdje je urađeno djelimično čišćenje lica heroja i dijelova slike da bismo vidjeli razliku, a rupe na nekim portretima su namjerno ostale oslikane, jer smo mi pravili i jednu izložbu koja se zvala 'Restauracija u toku', a onda smo tu stavili i fotografije kako su ti portreti ranije izgledati", kazala je Hadžirovićeva izražavajući nadu da će Historijski muzej BiH i u budućem vremenu imati uspješnu saradnju sa MSU RS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije