Ako želite da svoju vezu sa nekim odvedete dalje od prvog sastanka, zaboravite na sapun, kolonjsku vodu i parfem – pustite feromone da rade svoj posao.
Otkrivamo vam male tajne nauke koja kaže da caka o privlačnosti leži u - nosevima partnera.
Priroda kaže da je nečija odluka da li će otići u krevet sa vama stvar nauke, da ljubav „zaudara” i da je nos sa svojim senzorima drugi najvažniji organ na našem tijelu kad je riječ o reprodukciji.
Za sve su krivi feromoni - hormoni koje izlučujemo u okolinu i čiji jak miris ima nevjerovatno bitnu ulogu u snošaju kod skoro svih vrsta
Feromoni su nešto poput hemijskih vazdušnih glasnika uzbuđenja koje izlučuju žlijezde sa ciljem da se izmami reakcija od drugog pripadnika iste vrste.
Priroda nam nudi brojne primjere uzbuđenja vođenog feromonima; recimo, mužjaci svinja preko zadaha ispuštaju snažnu mješavinu feromona poput 5-alfa-androstrenola - moćnog steroida na koji ženke svinja snažno reaguju. Iz istog razloga ženke lako nanjuše i tartufe (delikatesne pečurke), jer one ispuštaju hemikaliju identičnu 5-alfa-androstenolu.
Drugi relevantni primjer u životinjskom svijetu, koji pokazuje blisku vezu sa ljudskim ponašanjem (bilo da je većina nas svjesna toga ili ne) jeste običaj pastuva da izvije gornju usnu i raširi nozdrve kad je u blizini kobile u tjeranju.
Navodno, ovaj gest pojačava izloženost mužjaka feromonima koje emituje ženka a koji signaliziraju da je ona spremna za parenje.
I u ljudskom rodu ima zanimljivih primjera uticaja feromona. Žene koje žive zajedno ili su u stalnom bliskom kontaktu, vremenom će imati usaglašene menstrualne cikluse.
Neka istraživanja pokazuju da, ako žena ima neredovan ciklus, par kapljica muškarčevog znoja ispunjenog feromonima ispod njenih nozdrva može da izazove redovne mjesečnice.
Naučnici vjeruju da komunikacija zasnovana na feromonima između muškaraca i žena takođe igra značajnu ulogu kad je riječ o ljubavi, prvom utisku, reakcijama „iz stomaka” i donošenju odluke da li da se s nekim reprodukujete ili ne, naročito ako ta osjećanja ili izbori prkose logici i, za neke, zdravom razumu.
Centar feromonske komunikacije među polovima nalazi se u paru majušnih jamica u nosu koje vode do vomeronazalnog (ili Jakobsovog) organa. Taj organ sastoji se od hemoreceptivnih ćelija koje će, kad su izložene hemijskim prenosiocima kao što su feromoni druge osobe, poslati određene hemijske poruke pravo u primitivni dio našeg mozga (hipotalamus), zaobilazeći misaoni dio mozga (moždanu koru).
Hipotalamus kontroliše metabolizam, proizvodnju hormona, apetit, strah, agersiju, anksioznost... i naš seksualni nagon. Stimulisani hipotalamus može nas odvesti na fizičke i mentalne staze koje su prilično udaljene od uticaja razložnog razmišljanja.
Dakle, nemojte se slijedeći put iznenaditi ako poželite da odete u krevet sa nekim ko ni po čemu nije „vaš tip” - za sve su krivi hormoni, razum se tu malo pita.
Iako su pazuha i prepone dijelovi tijela koji najjače emituju feromone, otkriveno je da dio u kožnom tkivu između gornje usne i osnove nozdrva takođe ispušta značajnu sumu feromona tokom poljupca.
Dakle, tajna prirode za odlazak sa nekim u krevet uglavnom zavisi od toga koliko su dobro stvari išle u feromonskom smislu dok ste se ljubili. Da li je razmjena bila prijatna na obostrano zadovoljstvo ili je nekom od vas ono drugo „zaudaralo”?