Zašto uopšte postoji seks ako organizmi koji se kloniraju troše manje vremena i energije za reprodukciju?
Na pitanje koje je dugo mučilo naučnike napokon su odgovorili stručnjaci sa Univeziteta u škotskom Stirlingu.
Populacije koje se kloniraju sastoje se u potpunosti od ženki kojima za reprodukciju nije potreban pripadnik drugog pola. Takvi organizmi se uvijek brže reprodukuju od onih koji to čine pomoću seksa.
Iako pojedine životinjske i biljne vrste mogu da se reprodukuju bez polnog kontakta (poput komodskih varana, morskih zvijezda ili banana, seks je svijetu prirode i dalje dominantan način.
Brza evolucija i prilagođavanje
Naučnici znaju da seks omogućava miješanje gena, što vrstama pruža mogućnost brze evolucije i prilagođavanja promjenama u okolini. Međutim, da bi seks odnio prevagu nad kloniranjem kao reprodukcijskom strategijom, za to mora da postoji velika korist već za naredni naraštaj.
Ovu teoriju je bilo teško dokazati jer se većina organizama razmožava kloniranjem ili u potpunosti ili samo seksom pa nije lako uporediti ova dva načina reprodukcije. Naučnici sa Stirlinga zato su inovativnim pristupom ispitali vrstu koja ima sposobnost razmnožavanja na oba načina – porodicu slatkovodnih planktonskih račića Daphniidae.
Ustanovljeno je da je njihovo potomstvo, koje je bilo plod polnog razmnožavanja, više nego dvostruko otpornije na infekcije od “braće i sestara” koji su došli na svijet kloniranjem.
Seks zahtijeva mnogo vremena i energije
"Jedno od najstarijih pitanja u evolutivnoj biologiji bilo je zašto seks uopšte postoji kada uzima toliko mnogo vremena i energije", rekao je dr. Stjuard Auld s Fakulteta prirodnih nauka u Stirlingu.
"Seks objašnjava postojanje paunovog repa, jelenskih rogova, ples mužjaka rajske ptice ili lavlje grive. Ali kada bi, recimo, jedna ženka bilo koje od tih vrsta mogla da se razmnožava sama, njena mladučand bi već došla na svijet dok ostale ženke čekaju da se mužjaci za njih potuku. Zašto onda nismo okruženi organizmima koji se kloniraju?", zapitao je Auld.
"Upoređujući potomstvo Daphniidae, postalo je jasno da je stalna potreba za izbjegavanjem bolesti može da bude objašnjenje za to zašto seks opstaje u prirodi", zaključio je.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu “Royal Society Proceedings”.