Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 2. jun

Dogodilo se na današnji datum, 2. jun
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 2. jun
N.N.

Danas je nedjelja, 2. jun, 154. dan 2019. Do kraja godine ima 211 dana.

1624. - Rođen poljski vojskovođa i kralj Jan Treći Sobjeski, koji je tokom vladavine od 1674. do smrti 1696. onemogućio dublji prodor Turaka u Evropu. Prilikom druge opsade Beča 1683. vojska pod njegovom komandom potukla je Turke i oslobodila grad opsade.

1740. - Rođen francuski pisac Donasjen Alfons Fransoa de Sad, poznat kao Markiz de Sad, čija djela obiluju razvratnim scenama, čuven po raskalašnom životu i seksualnim perverzijama, od čijeg je prezimena skovan termin "sadizam". Francuski car Napoleon Prvi je naredio da ga zatvore u šarantonsku bolnicu kao duševno oboljelog. Djela: romani "Justina", "Žilijeta", "120 dana Sodome".

1771. - Rusija u vrijeme vladavine carice Katarine Druge Velike okončala zauzimanje crnomorskog poluostrva Krim. Otomansko carstvo je Kučuk-Kanardžijskim mirom 1774. ipak zadržalo poluostrvo, ustupivši Rusiji cijelu sjevernu obalu Crnog mora sem Krima i dio Ukrajine između Buga i Dnjepra, ali je Katarina 1873. konačno anektirala Krim, čemu Turci nisu bili u stanju da se odupru.

1790. - U Novom Sadu otvorena prva knjižara, čiji je vlasnik Emanuel Janković nabavljao u Pragu knjige najznačajnijih svjetskih pisaca - na njemačkom i francuskom jeziku. U svojoj štampariji u Novom Sadu je štampao katalog knjiga, prvi te vrste kod nas.

1804. - Rođen ruski kompozitor Mihail Ivanovič Glinka, tvorac ruskog nacionalnog stila. Autor je prve ruske nacionalne opere "Ivan Susanjin", koja je, prema želji cara Nikolaja Prvog, nazvana "Život za cara". Prema istoimenoj poemi Aleksandra Puškina, napisao je libreto za operu "Ruslan i LJudmila". Ostala djela: fantazija "Kamarinskaja" /prema motivima iz ruskih narodnih pjesama/, španske uvertire "Aragonska hota", "Noć u Madridu", kamerna muzika, romanse, crkvena muzika, solo pjesme.

1840. - Rođen engleski pisac Tomas Hardi, slikar sela i provincijske varošice, koji je prvi u engleskoj literaturi stvorio tzv. pokrajinski roman i pripovijetku. Djela: romani "Pod zelenim drvetom", "Daleko od razuzdane gomile", "Povratak domoroca", "Tesa od d'Arbervilovih", "Neznani DŽud", zbirke pripovijedaka "Priče iz Vaseksa", "Životne male ironije", "Plemenite gospe", "Promijenjeni čovjek", epska drama "Dinasti", više zbirki pjesama.

1857. - Rođen engleski kompozitor i violinista Edvard Vilijam Elgar, čija djela odlikuje jasna forma, krepka orkestracija i naglašena lirika, koji je stvarao u kasnoromantičarskom maniru. Djela: oratorijum "Gerontijusov san", koncertne uvertire "Kokanj", "Na jugu", "Enigma varijacije", "Falstaf", dvije simfonije, koncerti za violinu i violončelo.

1882. - Umro italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi, vođa oslobodilačkog pokreta za ujedinjenje Italije. Pristupio je 1831. tajnom društvu "Mlada Italija" Đuzepea Macinija, a poslije propasti ustanka u Savoji 1834. emigrirao je u Južnu Ameriku, gdje se borio za nezavisnost Brazila i Urugvaja. Vratio se u otadžbinu 1848. i učestvovao u revoluciji i borbi protiv Austrije, 1849. u borbi za Rimsku republiku, poslije čijeg pada je pošao u pomoć Veneciji sa 4.000 dobrovoljaca, ali su ga monarhisti uhapsili i otjerali u progonstvo, gdje je ostao do 1854. Kad je 1859. izbio rat između Francuske i Pijemonta, monarhisti su bili prinuđeni da koriste njegovu veliku popularnost, pa je ponovo skupio dobrovoljce, ali se ubrzo pod pritiskom monarhista povukao na ostrvce Kaprero, gdje nije dugo mirovao. Izveo je 1860. legendarni pohod na Siciliju i sa hiljadu "crvenokošuljaša" oslobodio ostrvo, a 7. septembra 1860. trijumfalno ušao u Napulj. Uveo je političke reforme, dijelio zemlju seljacima, ali je, umjesto da proglasi republiku, dobrovoljno ustupio vlast, smatrajući da će Savojska monarhija ujediniti Italiju. Pokušao je 1862. i 1867. da oslobodi Rim papske vlasti, ali je oba puta uhapšen. Učestvovao je sa svojim dobrovoljcima 1870. na strani Francuza u francusko-pruskom ratu. Kasnije se povukao iz politike, nezadovoljan razvojem događaja u Italiji poslije ujedinjenja. Društvo srpske slovesnosti, preteča Srpske akademije nauka i umjetnosti, 1864. izabralo ga je za člana.

1892. - Srpski naučnik Nikola Tesla doputovao iz SAD u jedinu posjetu Beogradu, gdje mu je na željezničkoj stanici priređen veličanstven doček. S ministrom prosvjete Androm Mitrovićem primljen je u audijenciju kod kralja Aleksandra Obrenovića. Posjetio je i Narodni muzej i Veliku školu, gdje je o svom radu govorio studentima i profesorima, a sa srpskim fizičarem Đorđem Stanojevićem je razgovarao o započetoj gradnji prve električne centrale u Beogradu.

1904. - Rođen američki sportista i filmski glumac DŽoni Vajsmiler, prvi čovjek koji je preplivao 100 metara brže od minuta, tumač naslovne uloge u nizu filmova o Tarzanu. Osvojio je tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dvije 1928. Filmovi: "Tarzan u izgnanstvu", "Tarzanov povratak", "Tarzan i njegova družina", "Tarzan i njegov sin".

1924. - Američki Kongres priznao državljanstvo svim preostalim Indijancima, starosjediocima na teritoriji na kojoj su stvorene SAD. Indijanci su bili podvrgnuti sistematskom genocidu otkada su bijelci počeli da naseljavaju američki kontinent.

1940. - Rođen grčki kralj Kostantin Drugi, posljednji monarh Grčke, koji je vladao od 1964. do 1967, kad je nekoliko mjeseci poslije vojnog udara zbog sukoba s vojnom huntom primoran da ode u izgnanstvo. U Grčkoj je vojni režim formalno ukinuo monarhiju 1973, a poslije pada pučista demokratski izabrana vlada se definitivno opredijelila za republikansko uređenje.

1946. - Italijani se na referendumu izjasnili za republikansko uređenje, odbacivši monarhiju.

1949. - Arapska bliskoistočna država Transjordanija promijenila ime u Hašemitska kraljevina Jordan.

1953. - Britanska kraljica Elizabet Druga krunisana u Vestminsterskoj katedrali u Londonu, i to je bila prva takva ceremonija u istoriji koju je prenosila televizija.

1955. - Jugoslovenski i sovjetski lideri Josip Broz i Nikita Hruščov potpisali Beogradsku deklaraciju kojom su normalizovani odnosi Jugoslavije i SSSR, narušeni rezolucijom Informbiroa iz 1948. Dvije zemlje su izrazile privrženost principima miroljubive koegzistencije i razvijanju svestrane saradnje na ravnopravnim osnovama.

1965. - Od eksplozije mine u japanskom rudniku uglja blizu Fukuoke poginulo skoro 200 rudara.

1969. - U sudaru australijskog nosača aviona "Melburn" i američkog razarača "Frenk E. Evans" u Južnokineskom moru poginula 74 američka mornara.

1974. - Krunisan kralj Butana, 18-godišnji Đig Singi Vangčuk, postavši najmlađi monarh na svijetu.

1983. - SSSR sa satelita u orbiti Zemlje lansirao novu vasionsku sondu za istraživanje planete Venere.

1987. - Umro španski gitarista Andres Segovija, najveći majstor tog instrumenta u 20. vijeku. Već sa sedam godina je počeo da priređuje koncerte širom svijeta, izvanredno tumačeći djela klasičnih majstora, čime je gitaru uvrstio u koncertne instrumente ozbiljne muzike. Transkribovao je za gitaru veliki broj kompozicija Johana Sebastijana Baha. Mnogi kompozitori su mu posvetili djela koja su komponovali za gitaru.

1993. - Na prvim slobodnim izborima u Burundiju izazivač Melhior Ndadaje pobijedio vojnog predsjednika Pjera Bujoju, čime je u toj afričkoj zemlji prvi put šef države postao pripadnik većinskog plemena Hutu.

1994. - U Škotskoj se srušio britanski vojni helikopter, što nije preživio niko od 29 ljudi u njemu.

1995. - Protivvazdušna odbrana Vojske Republike Srpske u sjeverozapadnoj Bosni oborila američki lovac F-16, čiji se pilot Skot O'Grejdi spasao katapultiranjem.

1996. - Film iz Republike Srpske "Krst-ić" osvojio je prvu nagradu u kategoriji dokumentarnih filmova na 5. festivalu "Zlatni vitez" u bjeloruskom gradu Minsku. Film je režirao Dragan Elčić, scenarista je bio Rade Simović, a producent "Srna-fest" sa Pala.

1997. - Sud prihvatio sve tačke optužnice protiv američkog ratnog veterana Timotija Mekveja, optuženog za podmetanje eksploziva 1995. u federalnu zgradu u Oklahoma Sitiju, kad je poginulo 168 ljudi. On je 11 dana kasnije osuđen na smrt.

1998. - Na putu Dečani - Đakovica šiptarski teroristi su vatrom iz automata, mitraljeza, ručnih bacača i minobacača napali kolonu vozila, koja je prevozila hranu za ugroženo stanovništvo đakovičkog kraja.

2001. - SRJ i Makedonija potpisale vojni sporazum o pojačanju bezjednosti duž zajedičke granice i omogućavanju Skoplja da kupuje oružje od Beograda.

2001. - Prestolonasljednik Nepala princ Dipendru /29/ ubio je kralja Birendru /55/, kraljicu Ajšverije /51/ i još šestoro članova kraljevske porodice, a nakon toga izvršio samoubistvo.

2004. - Uhapšen Damir Mandić pod sumnjom da je umiješan u ubistvo direktora i glavnog i odgovornog urednika lista "Dan" Duška Jovanovića.

2004. - Stupio na snagu Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ.

2006. - U Beogradu ubijen Zoran Vukojević, zvani Vuk, svjedok-saradnik na suđenju optuženima za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije