Sumerani su bili prvi koji su razvili pismo za bilježenje informacija. Poznat kao klinasto pismo, koristio je kombinaciju slika i simbola za bilježenje činjenica i brojki, kao što su poslovne transakcije.
Na primjer, ova glinena ploča veličine 3 k 3 inča, pronađena iz drevnog sumerskog grada Uruka, i koja datira od 3.100 godina, opisuje transakciju ječma sa ovim piktogramima:
Na središnjem dnu tablete je snop ječma. Lijevo je zidana zgrada sa dimnjakom, vjerovatno pivara. Sa njegove lijeve strane je ponovo snop u posudi, koji predstavlja da ječam treba da se pretvori u pivo. Uključena količina je označena iznad slike. Sa lijeve strane je uključen vremenski period, obilježen sa tri kružne rupe i sedam malih udubljenja. Sve zajedno, zapisnik vjerovatno glasi: "29.086 mjera ječma primljeno tokom 37 mjeseci“.
U gornjem lijevom uglu iznad posude sa snopom ječma nalaze se dva simbola čiji su reprezentativni zvuci poznati - ali ne i njihovo značenje kada se uzmu zajedno. Oni formiraju riječ "KU-SIM". Na osnovu njihovog pozicioniranja na kraju rečenice, sugerisano je da je Kušim ime osobe ili računovođe koji je primio ječam.
Ako je to slučaj, Kušim bi mogao biti prvo ime koje znamo iz istorije. Međutim, Kušim je takođe mogao biti generički naziv službenika ili profesije, a ne ime osobe.
Klinasti znakovi "KU" i "ŠIM" nisu bili izloženi mnogo konteksta, pa je stoga teško utvrditi da li takve znakovne kombinacije označavaju osobu, njenu kancelariju, pa čak i čitavu instituciju. Kušimovo ime se pojavljuje na 18 zasebnih tabli iz ovog perioda.
Vjerovatno je bio odgovoran za proizvodnju i skladištenje ječma. Neke od tableta naplaćuju distribuciju ječma nekoliko zvaničnika kao razna zaduženja, sa zbirom na poleđini kao jedinstvenim kreditom za izmirenje Kušimove obaveze.
Jedan relativno jednostavan račun prikazuje naplatu različitih količina ječma trima službenicima na aversu, dok je Kušimu pripisan ukupan iznos podijeljen službenicima na reversu. Međutim, i obrnuto bi se moglo protumačiti kao Kušimov izvještaj. Druge tablete su složenije, prikazujući unos različitih sastojaka na prednjoj strani (slad, hmelj, itd.), dok prikazuju različite vrste piva kao izlaz na poleđini. Na jednoj tableti se vidi da Kušim daje 14.712 litara ječma za četiri službenika, zbog čega su oni uredno otpušteni.
Još jedan kandidat za najstarije ime je ploča koja datira iz istog perioda kao i ploča Kušim, pronađena u drevnom gradu Šurupaku, danas modernom Džemdetu Nasru u Iraku. Iako se vjeruje da je ova ploča generacija ili dvije mlađa od ploče Kušim, pisanje ovdje je nedvosmisleno.
Ploča počinje "Dva roba koje drži Gal-sal", a zatim slijede njihova imena: "En-pap X i Sukkalgir".
Dakle, najstarija imena na svijetu za koja znamo ne pripadaju nekom velikom osvajaču ili proroku, već običnim građanima - računovođi, robovlasniku i nekim robovima.
Najranije poznato ime osobe koja je imala neku moćnu poziciju datira iz Egipta iz 32. vijeka prije nove ere, što ga čini savremenikom Kušima i Gal Sala. Zvao se Iri-Hor i bio je kralj Gornjeg Egipta u preddinastičkom periodu.
Iri-Hor je vjerovatno vladao iz Hijerakonpolisa nad Abidosom i širim regionom Tinite i kontrolisao je Egipat barem na sjeveru do Memfisa. Neki egiptolozi vjeruju da je Iri-Hor takođe kontrolisao dijelove delte Nila.
Kada je Iri-Horovo ime prvi put otkriveno, neki egiptolozi nisu vjerovali da je Iri-Hor bio kralj, jer se njegovo ime nikada nije pojavljivalo u serekhu, fasadi koja uvijek okružuje imena egipatskih kraljevskih porodica. Međutim, pronalaskom Iri-Horovog groba na groblju u Abidosu i brojnih glinenih posuda i grnčanih tegli u blizini, sa ispisanim njegovim imenom, dokazano je postojanje Iri Hora. Posljednji dokaz pojavio se 2012. godine kada je otkriven natpis na Sinaju, koji prikazuje njegov piktograf na čamcu pored riječi Inebu-hedž što znači "bijeli zidovi", drevnog imena Memfisa.
Sada se vjeruje da je Iri-Hor najstariji egipatski kralj za kojeg znamo, prije dinastičkih faraona.
Fascinantna stvar u vezi sa imenom Kushim je to što se još uvijek koristi u Rusiji, Uzbekistanu i Ukrajini. Prema Forebears-u, Kušim je 2.168.711. najčešće prezime na svijetu koje nosi otprilike 1 od 95 miliona ljudi. Kušim je takođe 910.230 najrasprostranjenije ime na svijetu.
