Javnost u Britaniji je bila šokirana kada je bakica Melita Norvud otkrivena kao dugogodišnji špijun KGB-a. A bio je to tek početak jedne nevjerovatne priče…
Stojeći u svojoj bašti u predgrađu, 87-godišnja penzionerka Melita Norvud gledala je u objektive mnogobrojnoh kamera i mirno čitala sa lista papira ranije napisanu izjavu.
"Ne smatram se špijunom. Generalno se ne slažem sa špijuniranjem protiv svoje zemlje. Učinila sam ono što sam učinila, ne da bih zaradila novac, već da bih pomogala da se spriječi poraz novog poretka koji je, uz veliku cijenu, dao običnim ljudima hranu, dobro obrazovanje i zdravstvenu uslugu", rekla je ona novinarima.
Udovica već 13 godina, Melita je bila strastveni baštovan. Komšije su je smatrale simpatičnom, luckastom bakicom. Dane je provodila u svojoj bašti negujući cvijeće ili promatrajući ljude na ulici nakon jutarnjeg čaja koji je pila iz svoje Če Gevara šolje.
A onda je priznavala novinarima i cijelom svetu da je izdala svoju zemlju i bila sovjetski špijun… i to punih 40 godina!
Rođena ljevičarka
Melita Norvud je bila komunista od malih nogu. Njen otac je bio Letonac i pobjegao iz Rusije u Englesku gdje je našao dom. Bio je knjigovezac i izdavao je novine pod naslovom "Južni radnički i laburistički i socijalistički časopis", sa tekstovima pisanim pod uticajem Oktobarske ruske revolucije i prevodima djela Lenjina i Trockog.
Ipak, on je umro od tuberkuloze kada je Melita imala šest godina, pa je na njen razvoj i političku svijest najviše uticala majka. A ona je bila politički aktivna ljevičarka. Rođena 1912. godine, Melita se faktički od najranijeg djetinjstva kretala među komunistima, socijalistima i lenjinistima, piše Istorijski zabavnik.rs.
U tim krugovima, Teodor Rotštajn je bio jedan od glavnih govornika - pisac, novinar i Lenjinov sledbenik koji je formirao Komunističku partiju Velike Britanije. Kada je odrasla ovoj stranki se priključila i Melita.
Upisala je Univerzitet u Sautemptonu gdle je studirala latinski i logiku, ali je odustala nakon prve godine i preselila se u London kako bi lakše našla posao. Kada joj je bilo 20 godina, počela je da radi kao sekretarica pri Britanskom udruženju za istraživanje lakih metala (BN-FRMA).
Ovo imenovanje joj je omogućilo pristup informacijama i dokumentima od velike važnosti. Jer, BN-FRMA bila je jedna od institucija koje su radile na tajnom projektu pod nazivom "Tube Allois " - razvoju britanskog nuklearnog oružja.
Samo dvije godine kasnije Norvud je špijunirala za Sovjete! Regrutovao ju je sam Rotštajn. Autoru Dejvidu Berku koji je napisao knjigu o Melitinom nevjerovatnom životu, ona lično je rekla da im je ona prišla, a ne obrnuto.
"Mora da sam pomislila da bi bilo koji posao koji je obavljala BN-FMRA, ne samo tajne stvari, mogao biti koristan. Ali nisam odmah pomislila kako bi mogla da špijuniram. Željela sam samo da im se približim", objasnila je godinama kasnije.
Ipak, špijunaža je došla vrlo brzo. I Melita se pokazala kao izuzetno sposoban agent. U naredne četiri decenije u KGB krugovima bila je poznata kao agent Hola i u njihove ruke je predala informacije i dosijee koji nisu imali cijenu.
Ipak, Berk vjeruje da je za sve to vrijeme Melita Nortvud ostala priličan idealista.
"Bila komunista u srcu"
"Melita nije bila tvrdokorni staljinista. Bila je komunista u srcu i prilično naivna. Mislila je da je ono što radi za dobrobit cijelog svijeta. Kada je postala politički aktivna ‘30-ih godina, mnogi su Rusiju vidjeli kao jedinu naciju sposobnu da pobjedi naciste. Jednom mi je rekla da se ne slaže sa špijuniranjem protiv svoje zemlje. Rekla je da je njena svrha bila da drži Rusiju u toku sa događanjima", ispričao je autor.
Ali, dok se o Melitinim motivima još može raspravljati, o onome što je uradila ne može!
Uzimala je fascikle iz sefa svog šefa, fotografisala detalje i proslijeđivala ih Sovjetima. Kada je uhvaćena priznala je da je ponekad kucala bilješke sa sastanaka, a zatim "pravila dodatnu kopiju" koju bi proslijeđivala KGB-u. Ostavljala bi je po dogovoru negdje ili predavala na sastanku sa svojim vezama.
Njen rad se nastavio i poslije Drugog svjetskog rata i nema sumnje da je ono što je predala bilo korisno Sovjetima. Rusi su tih godina intenzivno radili na izradi sopstvene atomske bombe. Dokumenta koja im je agent Hola poslala značajno su ubrzali taj proces. Zapravo, vjeruje se da im je upravo ona dala "posljednji dio slagalice" koji je omogućio da, 1949. četiri godine prije nego što se očekivalo, i oni izvedu prvu uspješnu probu atomske bombe.
Melita Nortvud je radila i na regrutovanju. 1967. pridobila je britanskog državnog službenika poznatog samo pod kodnim imenom "Hant" koji je skoro 15 godina odavao tajne o prodaji oružja. Iako je njegov identitet još uvijek nepoznat javnosti, Norvud je kasnije priznala: "Neću to da poričem... Preuzimam potpunu odgovornost i krivicu".
Melita Norvud je bila i ostala najvažnija agentkinja u Britaniji u čitavoj istoriji KGB-a, kao i najduže aktivna od svih sovjetskih špijuna u toj zemlji. KGB čelnici bili su prezadovoljni njome, a u njen dosije su upisali najviše ocijene nazivajući se "posvećenim, pouzdanim i disciplinovanim agentom koji nastoji da bude od najveće pomoći".
Melita Norvud je neumorno radila protiv Velike Britanije pune četiri decenije prije nego što se povukla iz špijunskog života 1972. I, činilo se kao da se izvukla! Godinama je živjela mirno, tiho i povučeno, potpuno ispod radara bilo koje službe.
A onda je 1999. jedan prebijeg iz Sovjetskog Saveza sa sobom u Britaniju donio obimnu arhivu KGB-a i identitet agenta Hole je otkriven!
Služba bezbjednosti je isprva insistirala da je njena uloga u svemu bila "marginalna". Za njih je to bila ogromna sramota. Ispostavilo se da je Melita tokom godina bila istraživana najmanje sedam puta, bila je čak identifikovana kao bezbjednosni rizik 1965. ali protiv nje nisu pokrenute nikakve akcije.
Kada je sve što je uradila izašlo u javnost, komšije su bile zapanjene! A kako i ne bi! Za ženu koja je u kraju bila najpoznatija po tome što je uživala da se bavi grnčarstvom i brine o svojim biljkama ispostavilo se da je najdragoceniji agent KGB-a.
"Svi smo znali da je Melita ljevičar. Sjećam se da mi je jednom pričala o Karlu Marksu. Mislila je da je on najbolji. Ali, ona je imala svoje baštovanstvo - cvijeće napred, povrće pozadi. Ko bi pomislio da je špijun? Ja sigurno nisam", izjavio je jedan njen komšija.
Ipak, niko nije bio više u šoku od Melitine ćerke.
"Šta god da je uradila, voljela sam je. Ona je veoma dobra osoba, veoma jaka i nisu je zanimale materijalne dobiti. Bio je to potpuni šok u to vrijeme. Razgovarala sam sa njom o špijuniranju, ali mi je rekla vrlo malo o tome šta je radila, iako je istakla kako moj otac to nije odobravao", rekla je kasnije Melitina ćerka Anita, koja je radila kao školski laboratorijski tehničar.
Kada je konačno razotkrivena, priznajući sve novinarima u svojoj bašti, javnost je pozvala da Melita Nortvud bude krivično gonjena. Ipak, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Velike Britanije Džek Stro presudio je da je prestara i da bi izvođenje tako stare žene pred sud bilo neprimjereno.
Pomoglo je i to što se ispostavilo da je Melita zaista sve što je radila, radila iz ideala. Tokom godina odbila je svaki novac koji joj je ponuđen, pa čak i penziju koju joj je KGB odredio.
I tako je ova bakica nastavila da živi u svojoj kući u predgrađu, negujući biljke i baveći se grnčarstvom. Umrla je 2. juna 2005. kada su joj bile 93 godine.
Film "Crvena Džoan" ("Red Joan ") iz 2018. djelimično je inspirisan njenim životom. Lik agentkinje Džoan igraju Džudi Denč (u starosti) i Sofi Kukson (u mladosti), prenosi Kurur.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
