Neke kompanije iz domena telekomunikacija, IT, inovacija i niskogradnje iz Bosne i Hercegovine dobile su priliku da se dokažu na pilot projektima, a dio njih je potom potpisao višegodišnje ugovore o saradnji sa Deutsche Telekomom i za to angažovao brojne domaće stručnjake, rekao je u intervju za Nezavisne novine viši potpredsjednik Deutsche Telekoma Borislav Tadić.
On je jedan od učesnika u serijalu "Digitalni sagovornik", u kojem ćemo donijeti novosti iz svijeta telekomunikacija, informacionih tehnologija, inovacija i digitalizacije sa učešćem reprezentativnih sagovornika.
NN: Procesi tehnološkog napretka, inovacija, IT i digitalizacije, zasigurno su najbrže rastući procesi u svijetu. Poslije više od osam mjeseci, nakon Vaše zadnje posjete BIH, kada smo se vidjeli i na jednoj digitalnoj konferenciji, zamolićemo Vas da podijelite sa nama iskustva od tada do danas u domenu ostvarenih aktivnosti Deutsche Telekoma na ovom prostoru. Ujedno, da li imate novih planova za tekuću godinu, prvenstveno za područje BIH, a i regije?
Borislav Tadić: Desetine privrednih subjekata sa naših prostora se u vrlo kratkom periodu javilo za saradnju, najviše u domenu telekomunikacija, IT, inovacija i niskogradnje. To me vrlo prijatno iznenadilo i sa svima smo uspostavili kontakt. Neke kompanije su dobile priliku da se dokažu na pilot projektima, a dio njih je potom potpisao višegodišnje ugovore o saradnji i za to angažovao brojne domaće stručnjake. Dio firmi se nakon inicijalnog razgovora i razumijevanja naših zahtjeva, angažovao na dodatnom regrutovanju i obuci zaposlenih, ispunjavanju pravnih pretpostavki, te izgradnji partnerstava, pa planiraju da nam se što prije ponovo jave sa prijedlogom saradnje. Na primjer, nekoliko vrsnih ljudi koji su uključeni u te projekte sam slučajno sreo na aerodromu u Hamburgu na letu za Banjaluku, pa smo otvoreno razgovarali o prvim iskustvima. Takođe, niz eksperata, koji su nam se individualno javili, uputili smo na kompanije partnere ili naš web sajt telekom.jobs za mogućnosti zaposlenja ili prakse. I u 2023. godini svakako nastavljamo sa otvaranjem i proširenjem saradnje.
NN: Poznajete procese ne samo u Njemačkoj već i u svjetskim provajderima i IT kompanijama, prema Vašem mišljenju koja su to pozitivna iskustva i sistemi koje bi trebali domaći provajderi i IT kompanije slijediti u smislu poboljšanja servisa, rješenja i proizvoda?
Borislav Tadić: U prvom redu pažljivo slušati korisnike, ne samo nominalno. Od korisnika i društva naša kompanija uči jako puno, svaki dan. Misija Telekoma u Njemačkoj je da pretvorimo korisnike u fanove (njem. Kunden zu Fans machen). Ako korisnici žele npr. jedan tarifni paket za cijelu porodicu, više zaštite od prijetnji i dezinformacija u digitalnom prostoru, interaktivnu TV platformu ili kraće čekanje na odgovor korisničke službe, naše je da to ponudimo. Takođe, ako naši poslovni korisnici trebaju npr. jednostavniji obračun usluga, moderan ekosistem za posredovanje usluga između preduzeća ili digitalne alternative klasičnim uslugama poput iznajmljenih linija, mi im izlazimo u u susret. Pojednostavljenje i ubrzanje internih procesa, primjena dokazanih standarda, "nemilosrdna" digitalizacija svega što se može digitalizovati i "penzionisanje" starih sistema, investicije u usavršavanje eksperata, te novi modeli rada (eng. new normal) su sastojci u našem receptu uspješne modernizacije, koji se može primjeniti u bilo kojoj sredini. Uz to, ako je organizacija "šarenija" u smislu starosne, etničke, kulturološke, polne, akademske, stručne i druge raznovrsnosti zaposlenih, ona je uspješnija, što uz brojne studije potvrđuju i naši poslovni rezultati.
NN: Evidentan je rapidan rast IT kompanija ne samo u svijetu već i na našem tržištu. Sa jedne strane imamo "tradicionalne" provajdere u sferi usluga kao što su Internet, fiksna i mobilna telefonija i slično, a sa druge IT firme i start up koji se bavem razvojem softvera, apliakcija, programa i sistema. Prema Vašem mišljenju, da li budući period donosi reorganizaciju i sinergiju IT i "klasičnog" telekomunikacionog segmenta?
Borislav Tadić: Upravo tako. Klasične, monolitne, "proprietary" telekomunikacione platforme se sve više mijenjaju sa pristupačnim hardverom, na kojem uz virtualizaciju radi off-the-shelf ili open-source softver za konvergentne telekomunikacione mreže. Takođe, etablirane, bezbjedne platforme sa jednostavnim API-jem, postaju de facto standard. Uz to, organizacijski i procesualno, te sa aspekta potrebnih znanja i vještina, organizacije koje se bave razvojem i održavanjem mreže (NT) i IT se približavaju - u velikom broju kompanija su udružene pod CTIO-om, nerijetko uz domen inovacija. Startupi i velike kompanije u ovim sinergijama prepoznaju šansu za partnerstva, jer prvi nude nesputanu kreativnost i brzinu realizacije, a potonji stabilnost i mogućnosti skaliranja. Uz to, bilo bi izvrsno ako bi Evropljani smanjili zavisnost od zapada i istoka, te ostvarili digitalni suverenitet i makar djelimičnu tehnološku nezavisnost, od proizvodnje esencijalnih čipova do umjetne inteligencije.
NN: Da li se susrećete sa nedostatkom radne snage na Vašem području i koliko se odlučujete za udaljeni rad odnosno angažovanje radnog osoblja iz drugih zemalja? Smatrate li da će princip "rad do kuće" biti zastupljen sve više u budućnosti i koje su prednosti ovakvog načina rada?
Borislav Tadić: Istina je da određeni profili u Njemačkoj nedostaju, a primarni razlozi su demografske prirode. Takozvani "baby boomeri" idu u penziju između 2025. i 2035. godine, a premalo mladih ljudi ih nasljeđuje. Do 2030. bi moglo nedostajati čak tri miliona stručnjaka. U prvom redu se radi o njegovateljima, medicinskom i nastavnom osoblju, građevinskim i industrijskim radnicima, IKT i mašinskim ekspertima, te ekspertima u prirodnim naukama. Dobra vijest je da se taj problem srednjeročno može riješiti digitalizacijom, prekvalifikacijom, te omogućavanjem veće geografske mobilnosti i rada na daljinu. Nakon investicija u softver, širokopojasne mreže i uređaje za video konferencije, desetine hiljada ljudi koji ne rade na terenu u Deutsche Telekomu koriste mogućnosti rada na daljinu. Mi smo zadovoljni rezultatima - ne samo da se poboljšala produktivnost i smanjio broj bolovanja, nego se zbog manje putovanja smanjuje emisija štetnih gasova i čuva životna sredina, a otkaz viška poslovnih prostora vodi uštedama. Ipak, neophodno je jedan do tri dana sedmično provesti sa timom, da bi se održala društvena kohezija, npr. timsko rješavanje problema, adekvatna integracija novih radnika ili ispraćaj starih.
NN: Na kraju, pitanje koje je namijenjeno svim sagovornicima, a odnosi se na profesionalni uspjeh. Koja je Vaša poruka za sve mlade ali i one koji trenutno rade i žele da napreduju u karijeri. Koji su elementi "recepta za uspjeh"?
Borislav Tadić: Postavite si pitanje - gdje želim da budem za godinu, dvije ili pet. Ako već niste, pronađite svoju strast - profesiju, oblast ili temu u kojoj želite da razvijete sebe, organizaciju i date doprinos društvu. Budite izuzetno uporni da tu strast pretvorite u rezultate. Kontinuirano se obrazujte i usavršavajte, formalno i neformalno, te pomozite drugima da se razviju. Donosite promišljene, ali hrabre odluke. Razvijajte svoju mrežu poznanstava, u privatnom i poslovnom kontekstu. Poseban savjet inženjerima: tehnička znanja kombinujte sa znanjima preduzetništva i ekonomije. I na kraju, budite skromna i pozitivna osoba, pa će sve doći na svoje mjesto.
Srđan Bjelić je Rukovodilac Sektora za prodaju poslovnih rješenja u kompaniji Mtel a.d. Banjaluka. Učestvovao je u realizaciji i implementaciji više stotina telekomunikacionih i ICT projekata u privatnom i javnom sektoru BIH. Autor je prve mobilne aplikacije “Nikolaj” za pretragu Svetinja SPC na području zemalja bivše Jugoslavije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
