Širom Evrope i SAD, odbrambene kompanije užurbano rade na proizvodnji malih i jeftinih raketa u pokušaju da odgovore na izazov koji je nametnuo sukob u Ukrajini: kako zaustaviti stotine dronova, a da pri tom ne bankrotirate, piše The Telegraph.
NATO je 9. septembra bio primoran da podigne avione F-16 kako bi oborio dvadesetak dronova koji su prešli granicu s Poljskom.
Ispaljene su rakete u vrijednosti od oko 570.000 evra kako bi se presreli dronovi Šahed, čija je pojedinačna vrijednost manja od desetine tog iznosa, a polovina pokušaja bila je neuspješna.
Kao odgovor, evropski lideri obećali su uspostavljanje "zida dronova" na istočnom krilu NATO, koji bi uključivao različite sisteme za elektronsko ratovanje i presretanje.
Jedna od gore pomenutih kompanija je Frankenburg Technology, čiji je glavni izvršni direktor Kusti Salm predstavio projekat rakete Mark 1.
Veličine bageta, Mark 1 je zamišljen kao prva linija odbrane od napada, kako s navodi, ruskih dronova.
Sa dužinom od svega 65 centimetara, projektil je manji od prosječne ljudske ruke.
Izrada jeftine rakete predstavlja izazov čak i za najbolje raketne inženjere.
Rakete iz zapadnih odbrambenih arsenala obično imaju izvrsne karakteristike, ali su skupe i njihove mogućnosti idu do neslućenih nivoa.
Nasuprot tome, kreatori sićušnog Marka 1 žele da on bude samo "dovoljno dobar".
Može letjeti samo dva kilometra i teško bi funkcionisao na pustinjskim vrućinama ili arktičkoj hladnoći.
Postignuta je ravnoteža između jeftinih dijelova i ukupne preciznosti, koju kompanija namjerava povećati na 90 odsto – trenutno je na oko 56 odsto.
"Ne izvinjavamo se zbog činjenice da proizvodimo oružje", kaže Salm, bivši visoki zvaničnik u estonskom ministarstvu odbrane.
"Ne bojimo se da kažemo da ih proizvodimo kako bismo oborili ruske dronove dugog dometa. I nimalo se ne izvinjavamo zbog činjenice da će ovo biti najpotrebnija sposobnost u zapadnom svijetu u narednih pet do deset godina", poručio je on.
Cijena kao ključna prednost
Fabrike za proizvodnju Marka 1 već su uspostavljene u dvije članice NATO-a, s ciljem proizvodnje stotina projektila dnevno.
Iako ne otkriva cijenu, Salm kaže da iznosi otprilike desetinu cijene postojećih protivvazdušnih sistema, poput raketa Stinger koje koštaju skoro 500.000 evra.
Postoje jedinstveni izazovi u pokušaju da se bojeva glava, senzori i gorivo smjeste u projektil koji nije mnogo duži od tastature.
U tako maloj raketi, kako gorivo izgara, promjena težine dramatično utiče na ugao nagiba.
"Tim Frankenburg eksperimentiše s oblikom, položajem krila, težištem, centrom pritiska, znate, svim tim stvarima kako bi se preciznost maksimizirala", kaže Salm.
Kako bi riješio ovaj izazov s ograničenim budžetom, Frankenburg je angažovao neke od najvećih umova u tom području.
The size of a baguette, the mass-made Mark 1 will be the front-line of defence against Russian drone attacks Find out more https://t.co/hxVRm4WPo0 pic.twitter.com/7hRZn45DNe
— The Telegraph (@Telegraph) November 10, 2025
Tim najvećih umova
Glavni inženjer je Andreas Bappert, koji je dizajnirao izuzetno traženi sistem protivvazdušne odbrane Iris-T, koji se sada koristi širom NATO-a i u Ukrajini.
"Angažovali su i glavnog inženjera koji je radio na projektu rakete Spear III u MBDA UK, ključnom projektu za odbranu Ujedinjenog Kraljevstva. Timu su se pridružili i 'letonski genijalci'", kaže Salm.
"Oni rade stvari koje ne možete naučiti preko vikenda uz YouTube videa, kao što možete s dronovima. Ne postoje knjige 'Raketna nauka za početnike' koje možete naručiti s Amazona", dodaje Salm, prenosi Index.
Fabian Hofman, stručnjak za raketnu tehnologiju, objašnjava: "Postoji dosta stručnjaka koji mogu izraditi bojeve glave, senzore ili motore. Ali nema toliko ljudi koji mogu integrisati sve te podsisteme u funkcionalan, operativan projektil – vjerovatno tek nekoliko desetina."
Glavni inženjeri dolaze do izražaja kada stvari krenu po zlu.
"Kada svi imaju veliki upitnik iznad glave jer niko ne zna šta se dešava, onaj jedan tip s 30 godina iskustva sjeti se, na primjer, testiranja koje je sproveo 2006. godine, a koje je otkrilo da je postojao mali problem s mrljom koja je imala pukotinu – i ovdje je isto", kaže Hofmann.
Salm zaključuje da Frankenburg uspijeva da privuče talente zbog jednostavne misije.
"Mnogo je ljudi koji se ujutro probude, pročitaju vijesti i ogorčeni su. Mi smo jedno od rijetkih mjesta u Evropi gdje svoj talenat možete upotrijebiti da nekako okončate ovo ludilo“, zaključio je on.